Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 23. do 29. aprila 2025. godine
U ovom izdanju — pregled prirodnih kataklizmi koje su pogodile planetu od 23. do 29. aprila 2025. godine.
Samo činjenice, bez preuveličavanja — da sami vidite šta se dešava s klimom. I, glavno, da shvatite od koga zavisi to kakav će biti sutrašnji dan za sve nas.
Evropa
Krajem aprila Evropu je zahvatio val ekstremnog vremena, obuhvativši odjednom nekoliko zemalja.
Na Mađarsku su se od 23. aprila obručile snažne oluje, koje su bile praćene vjetrom i jakim grmljavinom.
Obilne kiše i iznenadne poplave nanijele su štetu regiji Transdanubia. U selu Kajárpéc (oblast Győr-Moson-Sopron) za samo jedan sat pala je mjesečna norma padavina.
U oblasti Somogy neki dijelovi cesta bili su potpuno poplavljeni blatnim bujicama, što je dovelo do obustave saobraćaja. Također su zabilježeni prekidi u radu željezničkog saobraćaja — jedan od vozova čak se morao vratiti na početnu stanicu. Obustavljen je saobraćaj vozova između gradova Tab i Mernye.
U gradu Szekszárd (oblast Tolna) vode je u nekim područjima bilo toliko da su kontejneri za smeće doslovno plutali ulicama.
Također je stradao sjeveroistok zemlje, posebno grad Edelény, sela Ziliz i Borsodszirák u oblasti Borsod-Abaúj-Zemplén: ekstremne padavine bile su praćene obilnom tučom veličine do 3 cm. Ulice naseljenih mjesta i polja bila su prekrivena slojem leda koji se, osim toga, vrlo sporo topio.
Jake kiše s tučom poplavile ulice sela Borsodszirák, oblast Borsod-Abaúj-Zemplén, Mađarska
U oblasti Szabolcs-Szatmár-Bereg tuča je oštetila voćke, koje su ionako već stradale od mraza početkom aprila.
23. aprila jug Njemačke i planine Harz na sjeveru zemlje našli su se u epicentru snažnih grmljavinskih oluja s jakim kišama i tučom.
Po riječima meteorologa, sama činjenica da se ovakve pojave dešavaju već u aprilu izaziva ozbiljnu zabrinutost.
U nekim planinskim naseljima ulice su bile poplavljene: prljava voda je mjestimice dosezala do koljena.
Već sljedećeg dana, 24. aprila, stihija je udarila po Bosni i Hercegovini. Snažna oluja obručila se na područje Majevice, uzrokujući probleme u prometu na dionici važne prometne arterije, ceste Bijeljina — Tuzla.
Poplavljena dionica ceste Bijeljina — Tuzla nakon snažne oluje, Bosna i Hercegovina
U regiji Podmajevica obilne kiše poplavile su kuće, izazvale klizišta, a također su oštetile usjeve, ugrozivši žetvu.
26. aprila obilne kiše i grad nanijeli su ozbiljnu štetu većem dijelu Rumunije. Posebno je stradao grad Râșnov: na njega se sručila snažna oluja s jakom kišom i gradom. Prema riječima lokalnog stanovništva, voda je naglo preplavila ceste i trotoare, a starosjedioci priznaju da nikada ranije nisu vidjeli ništa slično.
Ulice grada Râșnov nakon snažne oluje s jakom kišom i gradom, Rumunija
Ministar zaštite okoliša izjavio je da će ove godine rumunsko voće biti u deficitu jer je urod višanja, trešanja, kajsija i breskvi oštećen proljetnim mrazevima.
U Bugarskoj, u oblasti Montana, nakon obilnih kiša poplavljena su dvorišta, podrumi i prizemlja kuća. U selima Lehchevo i Kobylyak u općini Boychinovtsi 26. aprila palo je 72 mm padavina za sat vremena.
U Italiji je jak grad nanio značajnu štetu poljoprivredi — prvenstveno usjevima pšenice u području Lucera u provinciji Foggia. Mjestimice je visina nanosa od grada dosezala 20 cm. Promet na cestama bio je ozbiljno poremećen.
Ljudi pokušavaju izvući automobil zaglavljen na cesti u nanosima grada, Italija
26. aprila u Ukrajini je zabilježen tornado. Pojavio se u Brovarskom okrugu Kijevske oblasti i brzo privukao pažnju na društvenim mrežama.
Takvi se vihori u zemlji ponekad javljaju sredinom ljeta, uglavnom u južnim oblastima, gdje toplina i morski zrak stvaraju povoljne uslove za njih.
Ali pojava tornada — kod Kijeva, u aprilu — očigledna je anomalija.
Krajnje rijetka pojava — tornado u Brovarskom okrugu Kijevske oblasti, Ukrajina
Stručnjacii komentiraju da, iako je zabilježeni tornado bio prilično slab, u budućnosti bi takvi vihori mogli postati snažniji i opasniji.
U grčkoj općini Heraklion, na otoku Kreti, u selu Voutes, razvija se zabrinjavajuća situacija povezana s iznenadnom pojavom velikih pukotina u tlu.
Prvi znakovi anomalije zabilježeni su 23. aprila, kada je pukotina presjekla cestu. Dalje se geološka pojava počela ubrzano širiti, zahvaćajući zgrade, ulice, ceste i druge infrastrukturne objekte. Za nekoliko dana oštećeno je više od 20 kuća, od kojih je 9 postalo potpuno neupotrebljivo za stanovanje.
Jedna od zgrada oštećenih zbog pojave velikih pukotina u tlu, selo Voutes, općina Heraklion, otok Kreta, Grčka
Lokalno stanovništvo je izuzetno zabrinuto. Prema njihovim riječima, brojne nove pukotine bilježe se svakodnevno po cijelom selu, ali stručnjaci još ne navode uzrok događaja.
Ekvador
Nedaleko od sjeverne obale Ekvadora, 8,4 km od grada Esmeraldas, ujutro 25. aprila u 06:44 po lokalnom vremenu, dogodio se snažan zemljotres magnitude 6,3.
Zbog relativno male dubine žarišta (30 km) i visoke magnitude, podrhtavanje su osjetili stanovnici 10 od 24 provincije zemlje, uključujući i gusto naseljenu prijestolnicu Ekvadora, Quito.
Zemljotres je nanio značajnu štetu stambenim zgradama i infrastrukturnim objektima: skoro 1000 zgrada pretrpjelo je različita oštećenja, od kojih se najmanje 179 — potpuno srušilo. Osim toga, oštećena su i dva mosta.
Zgrada uništena snažnim zemljotresom magnitude M6,3 u Ekvadoru
Prema podacima Nacionalnog sekretarijata za upravljanje rizicima (SNGR) Ekvadora, u ovom seizmičkom događaju povrijeđena su 32 čovjeka.
U provinciji Esmeraldas, koja je najbliža epicentru potresa, nestanak električne energije i telekomunikacija pogodio je do 90% domaćinstava.
Kao mjera predostrožnosti, obustavljen je rad rafinerije nafte kompanije Petroecuador.
Dvadeset i pet minuta kasnije, u 07:09 po lokalnom vremenu, u drugoj primorskoj provinciji, Guayas, na jugozapadu zemlje, 6,45 km od grada Samborondón, zabilježen je još jedan zemljotres — magnitude M4,1. Žarište je bilo na dubini od 86 km.
Izrael
23. aprila u Izraelu su izbili veliki požari. Vrućina, jak vjetar i suho vrijeme brzo su pretvorili središnji dio zemlje u zonu katastrofe.
Veliki šumski požar u Izraelu: plamen se brzo širi suhim područjem, stvarajući prijetnju naseljenim mjestima
Najveći požar izbio je između Tel Aviva i Jeruzalema, zahvativši prirodna područja u regiji Beit Shemesh i šume Eshtaol. Vatra se brzo širila prema stambenim područjima, što je dovelo do hitne evakuacije stanovnika nekoliko ruralnih naselja: Eshtaol, Mesilat Zion, Beit Meir i Tarum. Zatvorene su ključne autoceste u regiji — ceste 6, 38 i 44.
Željeznički saobraćaj je također obustavljen.
U borbi s vatrom sudjelovale su desetine vatrogasnih ekipa, avioni i helikopteri, ali požar je lokaliziran tek nakon 30 sati.
Izgorjelo je više od 1000 hektara teritorija. Nekoliko ljudi je ozlijeđeno zbog trovanja dimom.
Još jedan šumski požar uništio je značajne dijelove prirodnog rezervata Einot Givaton, koji je tek prije dvije godine obnovljen nakon desetogodišnjeg projekta restauracije. Izgorjelo je više od 20 hektara rijetkog močvarnog krajolika. Plamen se proširio na poljoprivredna zemljišta nekoliko zajednica: Petahia, Pedaya i Yatzitz.
Šumski požar u Izraelu: dim s mjesta izbijanja vatre prekrio je veliko područje (pogled iz zraka)
Spasioci su evakuirali ljude i životinje koje su se našle na putu vatre. Šteta za ekologiju regije postala je katastrofalna.
Turska
23. aprila u 12:49 po lokalnom vremenu, snažan zemljotres magnitude 6,2 pogodio je Mramorno more, u blizini okruga Silivri u provinciji Istanbul. Hipocentar je bio na dubini od 6,92 km.
Podrhtavanje se osjetilo 13 sekundi, a mnogi su stanovnici u panici istrčali na ulice, napuštajući svoje domove, urede, kafiće i druge zgrade.
Najmanje 359 ljudi ozlijeđeno je u Istanbulu i susjednim provincijama.
Neki su zadobili ozljede skačući kroz prozore, drugi su stradali u stampedu, a mnogi su potražili medicinsku pomoć zbog paničnih napada.
Po podacima Ministarstva okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena od 28. aprila, zemljotres je oštetio više od 1600 kuća.
Posljedice zemljotresa M6,2 u Turskoj: srušeni zid stambene zgrade, lokalno stanovništvo pregledava oštećenja
Nakon glavnog udara, po podacima od 27. aprila, uslijedilo je više od 400 naknadnih potresa, pri čemu su neki od njih bili vrlo snažni, dosežući magnitudu M5,9.
Nakon tragedije u februaru 2023. godine, kada su dva razorna zemljotresa magnitude M7,8 i M7,5 odnijela živote gotovo 60.000 ljudi u Turskoj i Siriji, svaki seizmički događaj izaziva snažan strah kod stanovnika ove regije.
Stoga su 23. aprila, nakon zemljotresa, mnogi ljudi strahovali vratiti se u svoje domove, noćeći na otvorenom u parkovima, šatorima, automobilima i džamijama.
Odjeke ovog seizmičkog događaja osjetili su i stanovnici susjednih zemalja: Grčke, Bugarske i Rumunije.
Južnoafrička Republika
25. aprila na provinciju KwaZulu-Natal u Južnoafričkoj Republici obručila se silna kiša, izazvavši obimne poplave u gradu Durban i okolnim područjima.
Brzi tokovi vode u trenu su pretvorili ceste u opasne klopke, paraliziravši promet i ozbiljno oštetivši prometnu infrastrukturu.
Posebno teška situacija nastala je u okrugu Umlazi (općina eThekwini, provincija KwaZulu-Natal), gdje je stihija nanijela značajnu štetu: kuće su bile uništene, mostovi oštećeni.
Razorna poplava u Južnoafričkoj Republici: poplavljene ulice i kuće
Nažalost, jedan čovjek je poginuo, a najmanje petero ih je ozlijeđeno i hospitalizirano.
Rusija
Bezymianny — jedan od najaktivnijih vulkana na Kamčatki - podsjetio je na sebe snažnom erupcijom, koja je vrhunac dosegla 24. aprila. Pepeo je izbačen do visine od 11 km. Oblak se — suprotno prognozama — naglo okrenuo prema jugozapadu i prekrio nekoliko naseljenih mjesta Milkovsky rajona.
Lokalni stanovnici su ispričali, da je usred dana postalo mračno kao noću — sunčeva svjetlost praktički nije prodirala kroz gusti oblak pepela. Sve okolo je bilo prekriveno slojem pepela debljine do 3 mm, uslijed čega su bili zatvoreni vodozahvati.
Erupcija vulkana Bezymianny na Kamčatki: oblak pepela prekrio naseljena mjesta, pretvorivši dan u noć, Rusija
Vulkanu je dodijeljen “crveni” kod za zračnu opasnost, a u regiji je uveden režim visoke pripravnosti.
25. aprila pepeo je stigao do Petropavlovsk-Kamčatskog i zadržao se nad gradom na visini do 5 km, što je krajnje neobično, budući da je do glavnog grada regije od vulkana više od 350 km.
Takav daleki prijenos moguć je samo pri posebno snažnim erupcijama i rijetkoj kombinaciji atmosferskih uvjeta.
O riječima vulkanologa, ovaj put ponašanje vulkana bilo je netipično: erupciji je prethodio neobično dug period aktivnosti.
Transbaikalija je postala epicentar prirodnih požara u Rusiji. Krajem aprila ovdje je bilo koncentrirano 99% svih aktivnih požara u zemlji. Ukupna površina zahvaćena vatrom premašila je 330.000 hektara. U regiji je 23. aprila uvedeno izvanredno stanje saveznog nivoa.
Katastrofalna situacija u Transbaikaliji traje već više od mjesec dana.
29. aprila ovdje su buktala 44 šumska požara. Gore šume, polja, naseljena mjesta. Samo u jednom danu, 28. aprila, izgorjelo je više od 20 stambenih kuća u selima Novopavlovka, Pad' Glubokaya, Preobrazhenka - od mnogih su ostale samo cijevi.
Plamen se opasno približio Čiti — grad je prekriven dimom, zrak je zasićen paljevinom, vidljivost na cestama je mjestimično nula. Zatvorena je savezna autocesta “Amur”.
28. aprila zapaljena su vojna skladišta kod sela Bolshaya Tura u Karymskom okrugu. Gašena su iz zraka — vatru se uspjelo lokalizirati.
U borbi s požarima učestvovalo je gotovo 1500 stručnjaka, a angažirani su i avioni Il-76.
Spasioci se bore s prirodnim požarom u Transbaikaliji, Rusija
Očigledno, da prirodne kataklizme narastaju zastrašujućom brzinom. Međutim, unatoč tome, sa strane lica, koja donose odluke na međunarodnom nivou, primjećuje se zabrinjavajuća neaktivnost.
Razlozi tome su različiti: od nerazumijevanja suštine onoga što se događa do bojazni da se izazove panika među stanovništvom pri nepostojanju gotovih rješenja. Postoje također i oni, koji namjerno ništa ne rade, imajući svoj koristoljubivi interes. I ovaj popis se može nastaviti.
No, kakva god bila pozadina, ključni faktor, sposoban da pokrene situaciju s mrtve tačke, jeste javni zahtjev. Upravo prema volji naroda orijentiraju se političke institucije, i ignorirati jednoglasan zahtjev građana one neće moći.
Na današnji dan, čovječanstvo već ima neophodan arsenal znanja, analitičkih resursa i tehnologija, koje mogu biti uvedene i sposobne su utjecati na situaciju s klimom. No nedostaje samo jedno — odlučan prelazak na praktične akcije.
I ovdje je od prvorazrednog značaja lično učešće svakoga.
Širenje pouzdanih informacija, razgovor o problemima sa ljudima oko nas, nastojanje da tema narastajućih kataklizmi postane prioritet svjetske zajednice — ovi jednostavni, ali djelotvorni koraci mogu stvoriti onu neophodnu javnu potražnju. A to je stvarna snaga koja će promijeniti tok događaja. I ona se nalazi u rukama svakog od nas.
Ostavite komentar