Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 12. do 18. marta 2025. god.

U Italiji, na području supervulkana Campi Flegrei, dogodio se zemljotres, najjači u cijeloj istoriji posmatranja. Smrtonosna oluja pogodila je SAD sa skoro 100 tornada u samo 3 dana. A u Brazilu, 200 godina star simbol grada srušio se pod pritiskom vjetra.

Ali postoji još jedna stvar koju stihija uništava brže od zgrada, puteva i čitavih regija: uništava našu sposobnost saosjećanja.

Više o ovome i klimatskim događajima koji su se desili tokom sedmice od 12. do 18. marta 2025. godine pročitajte u nastavku članka.

SAD

Smrtonosni olujni front zahvatio je SAD od 14. do 16. marta, ostavljajući za sobom haos i razaranja. Izazvao je tornada, oluje prašine, pljuskove, snježne padavine i šumske požare, zahvatajući ogromna područja od Kalifornije do Alabame.

Za 3 dana na srednjem zapadu i jugu zemlje zabilježeno je preko 100 tornada, pretvarajući čitava naselja u ruševine.

Ogroman šumski požar uništava sve na svom putu, SAD 

Najteže od svih stradala je sržava Missouri — ovdje je poginulo 12 ljudi, a u gradu Poplar Bluff uništeno je više od 500 kuća.

U okrugu St. Louis, snažan tornado EF2 prošao je skoro 50 km kroz gusto naseljena područja. Vihor, širok više od kilometra, često je mijenjao smjer i uspio je nanijeti ozbiljnu štetu u najmanje devet naselja.

U Alabami je žrtvama oluje postalo je dvoje ljudi, a ozbiljna šteta zabilježena je u 52 okruga.

U Arkanzasu je radar zabilježio najmanje 10 tornada, uključujući dva moćna, kategorije EF4, koja su udarila u jednom danu, 14. marta. To se dogodilo prvi put u 28 godina. 

Gradovi Cushman i Cave City bili su toliko oštećeni vihorom EF3 da su neka naselja postala neprepoznatljiva.

U Mississippiju, gradić Tylertown dva puta se našao na udaru tornada u samo jednom danu.

Trag uništenja koji je ostavio tornado u gradiću Tylertown, država Mississippi, SAD

U cijeloj ​​su državi zbog jake kiše na snazi bila upozorenja o iznenadnim poplavama. Da bi haos bio veći, u isto vrijeme, centralni Mississippi je pogodio zemljotres magnitude 3,0.

Uraganski vjetrovi također su izazvali velike požare u državama Oklahoma, Texas i Kansas. U nekoliko gradova najavljene su hitne evakuacije.

U Oklahomi je 15. marta zabilježeno 130 aktivnih požara koji su gorjeli u 44 okruga. Vatra je uništila više od 400 domova, ovdje je poginulo najmanje četiri čovjeka i više od 140 je povrijeđeno. 

Vjetrovi koji su dostizali brzinu od 136 km/h izazvali su jake oluje prašine u državama Texas i Kansas. Vidljivost je naglo opala, pretvarajući puteve u smrtonosne zamke. U oblastima Lubbock i Amarillo dogodilo se više od 30 nesreća, u kojima je poginulo četiri čovjeka. A u Kansasu, na međudržavnoj magistrali 70 oluja izazvala je ogromnu nesreću u kojoj je poginulo osam ljudi, a još 46 je povrijeđeno.

Najjača oluja prašine izazvala sudar desetina automobila, država Texas, SAD

Ova oluja je postala jedna od najrazornijih u SAD u posljednjim godinama. Meteorolozi su je nazvali “ekstremnim vremenskim događajem visokog intenziteta”. Iako se izbijanja tornada dešavaju u martu i aprilu, ovog puta su se snažni vremenski događaji preklapali, što ih je činilo posebno opasnim i uzrokujući ogromna razaranja i pogibiju najmanje 42 čovjeka.

Peru

Obilne kiše u Peruu izazvale su poplave, blatne tokove i klizišta.

U provinciji Aymarães, regija Apurímac, 12. marta, blatni tok je poplavio više od 100 metara vitalnog međuokeanskog autoputa koji povezuje Peru i Brazil.

Nekoliko automobila koji su stali da sačekaju da prođe opasan pljusak odnio je s puta snažan blatni tok.

Snažan blatni tok odnosi ljude i automobile s ceste, regija Apurimac, provincija Aymarae, Peru

Spasioci su pokušali izvući ljude iz potoka tekućeg mulja. Najmanje tri čovjeka su poginula, a devet se vodi kao nestalo.

Istoga dana ulice Juliace, najvećeg grada u regiji Puno, pretvorile su se u rijeke. Policija je spašavala ljude, zarobljene u vodenoj klopki.

15. Marta došlo je do odrona na dijelu scentralnog autoputa Pasco — Huanuco, prekrivši trasu gromadama i blatom. Stotine automobila našlo se blokirano, a putnici su bili primorani opasnu dionicu prelaziti pješke.

Španija

13. marta, tokom dana, u gradu Torremendo, okrug Orihuela, iznenadna, ali snažna oluja sa jakim udarima vjetra i tornadom ostavila je trag razaranja u centru grada: srušila je drveće, oslonac dalekovoda, ograde, otkinula karniše, pa čak i srušila dio zgrade.

Najjači olujni vjetar prevrće namještaj u dvorištu, grad Torremendo, Španija

Očevici kažu da je stihija bjesnila ne više od deset sekundi, ali je to bilo dovoljno da ulice pretvori u haos. Stanovnici smatraju čudom da nije bilo stradalih.

Brazil

12. marta, stanovnici Brazila ponovo su se našli u vlasti stihije.

U gradu Sao Paulo pljuskovi su potopili ulice, u nekim područjima padao je grad, a vjetar je srušio više od 340 stabala. Među njima se našao i istorijski simbol grada — 200-godišnje stablo visoko 30 m.

Maksimalna brzina vjetra koju su zabilježile meteorološke stanice iznosila je 62,9 km/h, ali, procjenjujući razmjere razaranja, stručnjaci su došli do zaključka da su u centralnom dijelu grada udari prelazili 100 km/h.

A lokalni karakter oštećenja sugerira da se radilo o mikroeksploziji.

Vjetar je blokirao saobraćaj na 63 ceste i ostavio bez struje 173.700 domaćinstava.

Usljed pada drveta na taksi, putnici su povrijeđeni, a vozač je, nažalost, poginuo.

Stablo, oboreno jakim vjetrom, oštetilo automobil, Brazil

U Rio de Janeiru, drugom po veličini gradu Brazila, oluja je paralizovala saobraćaj.

Aerodrom Santos Dumont odgodio je letove, djelimično je narušen rad podzemne željeznice i jedne od najvećih gradskih bolnica, “Sousa Aguiar”.

Na području Cidade Nova, cirkus koji je na istom mjestu radio 21 godinu pretrpio je ogromne gubitke — njegovu metalnu konstrukciju jednostavno je odnio vjetar.

Italija

14. marta, nakon obilnih pljuskova, talijanske regije Toscana i Emilia-Romagna pogodile su snažne poplave. Turistička naselja su bukvalno tonula u vodi.

Poplavljene gradske ulice, regija Toscana, Italija

U dolini Mugello, regija Toskana, palo je do 110 mm kiše za manje od 12 sati, uz prosječnu mjesečnu normu marta — 74 mm.

U Firenci je za samo nekoliko sati pala mjesečna norma kiše. U nizu gradova — Firenci, Pizi, Pratu i Pistoji — proglašen je crveni nivo opasnosti.

Zatvorene su obrazovne i javne institucije, uključujući i znamenitu galeriju Uffizi.

Zbog klizišta se nekoliko manjih gradova našlo odsječeno. Rijeke koje su se izlile iz korita odnosile su automobile.

U Emiliji-Romagni, zbog rekordnih poplava, vlasti grada Bologna evakuisale su stanovnike prvih spratova.

U provinciji Ferrara primjećeno je najmanje pet tornada, a također je pao i veliki grad prečnika do 7 cm.

U noći na 13. marta, u 01:25 LT, na području supervulkana Campi Flegrei na dubini od oko 2,5 km dogodio se snažan zemljotres magnitude 4,6. Njegov epicentar nalazio se između grada Pozzuoli i napuljske četvrti Bagnoli.

Po podacima Nacionalnog instituta geofizike i vulkanologije, ovaj seizmički događaj poistao je najjači u posljednjih 40 godina instrumentalnih osmatranja na ovom području.

Iste noći dogodio se seizmički roj od 44 podzemnih podrhtavanja magnitude do 1,7.

Zemljotres je ozbiljno uplašio lokalne stanovnike, koji se i tako već duže vrijeme nalaze pod stresom, živeći pored najvećeg supervulkana Evrope, koji pokazuje jasne znakove aktivacije.

Mnogi građani su odlučili da ostatak noći provedu na ulici, ne vraćajući se svojim kućama.

U Pozzuoliju je jedna žena povrijeđena kada se srušio plafon. U napuljskom Bagnoliju vatrogasci su pomogli pobjeći nekolicini ljudi koji su se našli u klopci, jer su ulazna vrata bila blokirana. Stanari nižih spratova ove zgrade sami su izašli kroz prozore.

Zemljotres M4.6 doveo do urušavanje plafona, grad Pozzuoli, Italija

Padajući ostaci zgrada, uključujući dijelove zvonika crkve Svete Ane, razbili su stakla parkiranih automobila.

U gradovima Napulj, Pozzuoli i Bacoli, vlasti su evakuisale više od 300 ljudi.

Tokom naredna dva dana, 14. i 15. marta, uslijedili su novi zemljotresi magnitude 3,5 i 3,9, pojačavši zabrinutost u regionu.

Vrijedi napomenuti da se potres M4.6 koji se dogodio 13. marta dogodio u pozadini naglog povećanja brzine podizanja tla području supervulkana Campi Flegrei. Od 17. februara do 16. marta 2025. godine porasla je do 30±5 mm/mjesečno, nadmašujući prethodne pokazatelje 2024. godine za 3 puta (prosječna brzina podizanja tla od avgusta 2024. godine bila je 10 mm/mjesečno).

Rumunija

13. marta oluje sa grmljavinom, pljuskovima i jakim vjetrom obrušile su se na Rumuniju. U prestolnici zemlje, gradu Bukureštu, vjetar je isčupao s korijenjem 61 drvo, oštetivši desetine automobila. A u okrugu Vrancea od posljedica pada drveta poginuo je čovjek.

Jak vjetar otkida krov kuće, okrug Suceava, Rumunija

Oluja je otkinula krov stambene zgrade u gradu Gura Humorului, okrug Suceava, a u gradu Carei, okrug Satu Mare, stihija je prevrnula kamion.

Na vrhu Omu, planinski lanac Bucegi, zabilježen je udar vjetra od 183,6 km/h.

Grad, izuzetno netipična pojava za ovo doba godine, pao je u mnogim dijelovima zemlje i pretvorio puteve u klizališta. U gradu Brasov, okrug Brasov, oštetio je raslinje, a od udara grada na automobilima su razbijena staklai udubljene karoserije.

Neočekivani grad otežao cestovni saobraćaj, Rumunija

U okrugu Cluj munja je udarila u stambenu zgradu, izazvavši požar, a 13 naselja u okrugu Maramures ostalo je bez struje zbog oborenih stabala i stubova.

U zaključku ovog članka želimo našim cijenjenim čitateljima ponuditi sljedeću temu za razmišljanje.

Količina i snaga klimatskih katastrofa i dalje raste i, naravno, povećava se broj stradalih i poginulih.

Iz izjava očevidaca, preživjelih ozbiljnu kataklizmu, poznato je da u većini slučajeva ljudi preživljavaju tamo gdje postoji međusobna pomoć, saosjećanje i podrška. Sam odoljeti stihiji praktično je nemoguće.

U prvim satima, a ponekad i danima, spasilačke službe jednostavno ne mogu doći na mjesto tragedije. I tada je jedina nada u onima koji su u blizini.

Ali istina je da tragedija ne izaziva uvijek željeni odgovor.

Naša psiha funkcionira tako da ako pogine jedan čovjek, osjećamo empatiju. Ali kada govorimo o hiljadama ili milionima žrtava — to se pretvara u suvu statistiku i empatija pri tome nije uključena. Ostaje samo strah: “A šta ako se ja nađem na njihovom mjestu?”

Što više katastrofa i stradalih vidimo, tim će se manje javljati saosjećanje i želja pomoći. Umjesto toga, rasti će egoizam i želja da se spasi samo sebe.

Po mišljenju naučnika, ako se ništa ne preduzme u vrlo bliskoj budućnosti, klimatske kataklizme će se razviti do te mjere da će odnositi ogroman broj ljudskih života.No želimo li živjeti u svijetu u kome je svako sam za sebe? I želimo li se naći u situaciji u kojoj svi riskiraju da ostanu jedan na jedan sa stihijom, okruženi neprijateljski raspoloženim ljudima?

Ovo je još jedan uvjerljiv razlog da djelujemo već sada, kako bismo pronašli izlaz iz klimatske krize.

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: