Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 12. do 18. juna 2024. godine.

Sredinom juna ogromno područje, od sjeverne Afrike do Japana zahvatile su nenormalno visoke temperature. Oborene su desetine hiljada toplotnih rekorda.

Evropa

Grčka

Grčku je zahvatio najraniji toplotni talas ikada zabilježen u regionu. 13. juna na ostrvu Kreti temperatura je porasla do rekordnih +44,5 °C! Grčki meteorolog Panos Yiannopoulos rekao je: „U 20. vijeku nikada nismo imali toplotni talas prije 19. juna. U 21. veku bilo ih je nekoliko, ali nijedan prije 15. juna.”

Drevna turistička mjesta u Atini bila su zatvorena za posjetioce. Akropola je takođe zatvorila svoja vrata za posjetioce nakon što su ljudi počeli da padaju u nesvijest dok su stajali u redu za posjetu. Zbog nezamislive vrućine ljudi su, izlazeći napolje, gubili svijest pod užarenim suncem.

Spasioci pružaju pomoć turistima pogođenim toplotnim talasima, Grčka

Grčke vlasti objavile su uzbunu trećeg stepena zbog vrućine.

U protekloj sedmici jedan čovjek je preminuo, a još nekoliko se vodi kao nestalo.

Slovenija

13. juna u Sloveniji se dogodila slična netipična pojava. Na području najviše meteorološke stanice u zemlji, Kredarice, neočekivano je pao snijeg. Snimke ljetnog snijega u junu na društvenim mrežama podijelili su slovenski meteorolozi.

Junski snijeg na planini Kredarica u Sloveniji

Rusija

Popodne 15. juna snažna nepogoda zahvatila je priobalna područja Krasnodarskog kraja u Rusiji.

U gradu Anapi, ulice i trotoari brzo su poplavljeni. Oborinska kanalizacija je počela da radi u suprotnom smjeru. Na području sela Maly Utrish nastao je veliki vodeni vihor.

Veliki vodeni vihor u blizini sela Maly Utrish, Krasnodarski kraj, Rusija

U gradu Novorosijsku kiša je padala u neprekidno, pomiješana sa velikim gradom od 5-6 cm, ulice su se pretvorile u rijeke. Javni prevoz je zaustavljen. U zaljevu su se formirali vodeni vihori.

U selu Raevskaya munja je udarila u električnu trafostanicu, ostavivši bez struje čitav ruralni okrug.

Azija

Rusija

A u azijskom dijelu zemlje, u Jakutiji, dogodila se prava prirodna anomalija. Još 12. juna temperatura u selu Saskylakh porasla je na +26,3 °C, što je 11 °C iznad norme. A već 15. juna temperatura je pala na -0,3 °C i palo je više od 10 cm snijega.

U selu Saskylakh sredinom juna palo je 10 cm snijega, Jakutija, Rusija

Ovaj prirodni fenomen ostavio je lokalne stanovnike u nedoumici.

Kina

13. juna sjeveroistok Kine stradao je od serije snažnih oluja. Grad Harbin, provincije Heilongjiang i Hebei iskusile su ekstremne vremenske uslove sa grmljavinom i jakim vjetrovima. Među najopasnijim događajima zabilježena su najmanje tri tornada.

Jedan od njih je prošao preko dalekovoda u Harbinu. Usljed pucanja žica došlo je do bljeska i požara.

U okrugu Daming, provincija Hebei, jačina vjetra dostigla je nivo 14. Treba napomenuti da se za procjenu jačine vjetra u Kini koristi proširena Beaufortova skala koja uključuje 17 nivoa. Brzine vjetra na nivou 14 kreću se od 41,4 do 46,1 m/s, što odgovara jačini tropskog uragana 1. kategorije.

Naleti vjetra srušili su mnoga stabla, nanijeli štetu na objektima i prekide vode i struje.

Pokrajine Fujian, Guangxi, Jiangxi i Guangdong pogodile su smrtonosne poplave. Pogođeno je najmanje 1.182.500 ljudi.

Masovne poplave u provinciji Guangdong, Kina

Po podacima do 19. juna poginulo je najmanje 13 ljudi, a 23 se vode kao nestalo.

U okrugu Shanhgang, u provinciji Fujian, 16. juna je palo 233,9 mm kiše, što je premašilo istorijski maksimum količine dnevnih padavina. Desilo se više klizišta, a u pokrajini su uništeni mostovi i brane.

Tokom sedmice ukupna količina padavina u pokrajini dostigla je 940 mm. Najteže je pogođen okrug Longyan za 12 sati ovdje je pala nevjerovatna količina kiše — 411 mm.

U provinciji Guangdong nivoi vode u najmanje 17 rijeka premašili su kritične nivoe. Brzi tokovi vode uništili su mostove i stotine zgrada.

Posljedice anomalnih padavina, provincija Guangdong, Kina

U okrugu Meizhou više od 9.000 ljudi bilo je uključeno u akcije spašavanja.

Saudijska Arabija

U Meki, u Saudijskoj Arabiji, nekoliko dana temperatura zraka rijetko pada ispod +40 °C, čak i noću. A 17. juna zrak se zagrijao do +51,8 °C.

Ekstremne vrućine poklopile su se sa hadžom — godišnjim muslimanskim hodočašćem u Meku, koje se ove godine održalo od 14. do 19. juna. Zbog nesnosne vrućine ljudi su padali pravo na ulice. Samo za jedan dan, 16. juna, više od 2.700 hodočasnika doživjelo je toplotni udar i prebačeno je u lokalne bolnice.

Prema rečima očevidaca, nepomična tijela ležala su na rubovima cesta. Ljudi su hodali tako gusto da su prolazili pored onih koji su pali na zemlju i nije bilo načina da se kome pomogne. Hitna pomoć nije mogla da se nosi sa ogromnim brojem poziva. Egipatski hodočasnik rekao je da situacija izgledala „kao smak svijeta”.

Ekstremne vrućine u Meki, Saudijska Arabija

Od 21. juna, prema francuskoj novinskoj agenciji France-Presse (AFP), koja uključuje zvanične izjave i izvještaje diplomata, broj poginulih je bio 1.126 ljudi. Više od polovine njih su državljani Egipta. Smrtne slučajeve tokom hodočašća potvrdile su i diplomate iz Indonezije, Indije, Malezije, Jordana, Irana, Senegala, Tunisa i nekoliko drugih zemalja.

Stotine ljudi je stajalo u redu ispred kompleksa hitne pomoći u naselju Al-Muaysham u Meki da pokupe tijela svojih najmilijih i traže informacije o nestalim članovima porodice.

Većina poginulih bili su neregistrovani hodočasnici koji su se pridružili hadžu bez zvanične dozvole. Kao rezultat toga, nisu mogli pristupiti vodi, klimatizovanim šatorima ili autobusima. Ovi ljudi su bili primorani da ostanu na ulici, izloženi ekstremnoj vrućini.

Sjeverna Amerika

SAD

Tropska depresija je 12. juna donijela nenormalno obilne padavine u južnu Floridu u Sjedinjenim Državama.

Ponegdje je u regionu palo više od 630 mm padavina. Putevi su bili poplavljeni, a glavna željeznička magistrala 95 je takođe bila poremećena, a stotine letova su otkazani na 3 međunarodna aerodroma: Miami, Palm Beach i Fort Lauderale.

Američka nacionalna meteorološka služba proglasila je rijetku vanrednu situaciju zbog „poplava opasnih po život”. Posljednji put se to dogodilo u aprilu 2023. godine.

„Poplava stoljeća” u aprilu 2023, država Florida, SAD

Poplava je tada nazvana događajem stoljeća za državu, a njeno ponavljanje samo godinu dana kasnije dovelo je lokalno stanovništvo u očaj.

15. juna izbio je šumski požar u blizini Los Angelesa. Zbog vjetrovitog vremena i niske vlažnosti, plamen se počeo vrlo brzo širiti, zahvatajući više od 6.000 hektara kako u okrugu Los Angeles, tako i u susjednoj Venturi. Vatra se proširila državnim parkom Hungry Valley i krenula na jugoistok prema jezeru Piramida. Vatra se približila stambenim i turističkim područjima, zbog čega je evakuisano 1.200 ljudi.

Prema kalifornijskom odjelu za šumarstvo i zaštitu od požara (Cal Fire), od 17. juna samo je 2% požarišta stavljeno pod kontrolu.

Dva velika požara izbila su 17. juna na jugoistoku Novog Meksika. Ponašanje požara bilo je ekstremno. Plamen je dostigao visinu od 30 metara, zbog jakog vjetra nije bilo moguće zaustaviti njegovo širenje.

Plamen šumskog požara dostigao visinu od 30 m, Novi Meksiko, SAD

Požar South Fork otkriven je oko 9 sati ujutro, a požar Salt oko 14 sati. Nastali su u području rezervata Mescalero Apache, a stanovnici sela Ruidoso, Ruidoso Downs i okolnih područja bili su ugroženi.

U roku od sat vremena, policijska uprava i vatrogasna služba zabarikadirali su sve puteve u pogođene zajednice osim jednog koji je bio određen za hitnu evakuaciju.

Ljudima je rečeno: „Otiđite SADA: Ne pokušavajte da se spakujete ili branite svoj dom. Odmah se evakuišite”.

Stanovnica Ruidosa rekla je da je naredba za evakuaciju od ponedjeljka stigla tako brzo da su ona i njen suprug imali vremena samo da zgrabe svoje dvoje djece i dva psa. „Činilo se kao da je nebo u plamenu. Bilo je jarko narandžasto,” rekla je. „Iskreno, bilo je kao apokalipsa. Bilo je užasno i varnice su padale na nas.”

Drugi lokalni stanovnik rekao je da se „nasmrt uplašio” nakon što ga je zahvatio dim. „Prošli smo kroz nekoliko požara u 19 godina koliko smo tamo i nijedan od njih nije bio tako žestok kao ovaj.”

Ruševine nakon šumskog požara, Novi Meksiko, SAD

Po podacima od 19. juna u požaru je poginulo najmanje dvoje ljudi. Više od 8.000 lokalnog stanovništva hitno je napustilo svoje domove. Više od 1.400 objekata je oštećeno ili uništeno.

100% požara je i dalje bilo van kontrole vatrogasaca.

Afrika

Obala Slonovače

Od 13. do 14. juna jaka kiša pogodila je grad Abidjan i njegova predgrađa u Obali Slonovače. Ponegdje je za samo 24 sata palo i do 214 mm kiše, što je četiri puta više od norme (norma padavina za 24 sata — 50 mm).

Poplavljeno je nekoliko blokova u gradu, stanovnici su bili primorani da traže zaklon na krovovima kuća i čekaju po nekoliko sati na pomoć. Vatrogasci i spasioci koristili su čamce i specijalnu opremu kako bi se borili s naletima vode kako bi evakuisali ugrožene ljude koji su bili u opasnosti u poplavljenim područjima.

Poplavljene kuće i ulice u Abidjanu, Obala Slonovače

U Bingervilleu su klizišta uništila kuće, a spasioci su rizikovali svoje živote kako bi izvukli nastradale iz ruševina.

Najmanje 8 ljudi je poginulo, a 18 je povrijeđeno i prevezeno u bolnicu zbog poplava i klizišta.

Južna Amerika

Ekvador

Stanovnici Ekvadora su se 16. juna našli usred snažnih oluja. Prema najnovijem izvještaju Sekretarijata za upravljanje rizicima, pogođeno je više od 1.200 ljudi. Nesreća je odnijela živote najmanje 10 ljudi, a još 11 se vodi kao nestalo. Desetine ljudi je dobilo povrede i traume.

Od jakih kiša stradalo je više od polovine provincija u zemlji (13). Najozbiljnija situacija se razvila u provincijama Tungurahua i Chimborazo, u centralnom andskom dijelu zemlje, kao i u provinciji Napo, u bazenu Amazone.

Padavine su izazvale poplave rijeka širom zemlje. Bujice blata i poplave pogodile su puteve i mostove, prinudivši zatvaranje 20 autoputeva širom zemlje.

Most uništen tokovima vode i blata nakon anomalnih padavina, Ekvador

Na glavni autoput Baños-Puyo, koji povezuje visoravni Ekvadora s provincijama u Amazonskoj regiji spustilo se oko 20 klizišta, blokirajući saobraćaj na njemu.

U gradu Baños, provincija Tungurahua, ljudi, kuće i automobili bili su zatrpani pod ogromnim klizištem.

Oštećena i blatom prekrivena vozila zbog klizišta, Baños, Ekvador

Gradonačelnik Bañosa Miguel Guevara proglasio je vanredno stanje, pozivajući stanovnike da ostanu kod kuće i izbjegavaju opasne dijelove puta kako bi se olakšao rad hitnih službi. Obrazovne institucije prešle su na online učenje kako bi osigurale sigurnost učenika i osoblja.

Poplave su zatvorile glavnu hidroelektranu u zemlji Coca-Codo-Sinclair. Elektrana Agoyang je također poplavljena i onesposobljena.

Važno je napomenuti da se katastrofa dogodila samo nekoliko mjeseci nakon teške suše u Ekvadoru. To je pogoršalo razmjere posljedica ionako snažne poplave.

Čile

Nekoliko dana, od 10. do 17. juna, anomalne kiše, silan vjetar i grmljavina mučili su centralne i južne dijelove Čilea. 7 od 16 regiona u zemlji proglašeno je zonom katastrofe. Od divljanja stihije jedan je čovjek poginuo, troje je ranjeno i više od 11.000 pogođeno.

Evakuacija stanovnika iz regija koje su proglašene zonom katastrofe zbog poplava, Čile

Najkritičnija situacija je u regiji Bio-Bio, u kojoj živi više od 1,5 miliona ljudi.

U gradu Kuranilauu je za nekoliko sati palo oko 350 mm kiše, što premašuje više od ukupne količine padavina u regionu za cijelu prošlu godinu. Kao rezultat toga, rijeke Kuranilau i Ranas su se izlile iz korita, a veći dio grada je poplavljen. Oko 7.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove i preseliti se u sigurna područja.

Dana 18. juna dogodio se krajnje rijedak fenomen za zemlju — kroz regiju Bio-Bio je prošao tornado, uništivši najmanje 11 kuća, oborivši drveće i stubove. Prema podacima Nacionalne službe za prevenciju i odgovor na elementarne nepogode (Senapred), tornado je klasifikovan kao EF-0 sa registrovanom brzinom vjetra do 137 km/h.

Posljedice rijetkog tornada u regiji Bio-Bio, Čile

Čileanska meteorološka agencija objavila je 12. juna najviši nivo upozorenja do sada za jaku kišu i vjetar, koji pogađa 14 od 20 miliona ljudi u zemlji. U glavnom gradu Santiagu, ovaj nivo uzbune proglašen je prvi put u 20 godina.

Već sljedećeg dana obilne kiše zahvatile su glavni grad, uzrokujući poplave, nestanke struje i probleme u saobraćaju. Prema zvaničnim podacima, jun ove godine je postao najkišniji jun u Santiagu u posljednje 42 godine, od 1982. godine. Uprkos činjenici da već 15 godina centralni dio Čilea pati od velike suše.

Kao rezultat prirodne katastrofe u zemlji više od 100.000 domaćinstava je ostalo bez struje, a gotovo 9.000 kuća je oštećeno.

Nekoliko dana ranije, 9. juna, u gradu Viña del Mar, hitno su evakuisani stanovnici elitne zgrade od 12 spratova, ispod koje se, zbog kiše, formirala gigantska vrtača dužine 15 m i dubine 30 m.

Gigantska vrtača ispod elitne kuće u Viña del Mar, Čile

Klimatski haos na planeti raste, uništavajući naš uobičajeni način života. Sve više područja postaje neprikladno za življenje. Tradicionalna mjesta za odmor pretvaraju se u rizične zone, a dugo očekivani odmor može se pretvoriti u noćni košmar.

Ali mnogi ljudi to ne žele da primjete. I nastavljaju da žive po starom, ugrožavajući ne samo sebe, već i čitavo čovječanstvo. Neophodno je da svaki čovjek zna šta se dešava sa našom planetom. Ravnodušnost, šutnja i nerad će dovesti do katastrofalnih posljedica. Problem rastućih kataklizmi trebao bi postati najhitniji na svijetu. Ovo pitanje treba pokrenuti na svim mogućim platformama kako bi političari i naučnici krenuli u akciju i pronašli rješenje.

Da biste saznali više detalja, preporučujemo da pogledate Međunarodni forum „Globalna kriza. Odgovornost”. Budućnost čovečanstva zavisi od svih!

Video verziju ovog članka možete pronaći ovdje: