Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 05. do 11. marta 2025. god.

Svaka nova prirodna anomalija pokazuje koliko brzo kataklizme napreduju širom svijeta.

U ovom članku prikazan je samo mali dio klimatskih događaja koji su se dogodili u samo jednoj sedmici, od 05. do 11. marta 2025. godine.

Argentina

07. marta stihija se obrušila na provincije centralne Argentine, praćena obilnim kišama, mjestimično ekstremnim, kao i jakim olujama sa vjetrom i gradom. Najveća šteta nastala je u lučkom gradu Bahia Blanca, nakon što je tamo samo za nekoliko sati palo oko pet mjesečnih normi kiše — 350 mm padavina (prosječna mjesečna norma za mart — 70,6 mm).

To je također postalo novi dnevni rekord padavina — 151 mm, koji je dvostruko nadmašio prethodni maksimum postavljen 50 godina ranije, 23. februara 1975. godine.

Rekordne kiše poplavile ulice u gradu Bahia Blanca, Argentina

Ulice i cijeli gradski blokovi pretvorili su se u bujične rijeke, gdje je vodostaj prelazio jedan metar. Potoci su bili toliko snažni da su se ljudi morali spašavati na krovovima kuća, pa čak i na drveću.

Vlasti su prekinule neke izvore elektro-napajanja kako bi smanjile rizik od strujnog udara. Javni prevoz je obustavljen, a kancelarije i vladine institucije zatvorene. Aerodrom je prestao sa radom zbog nakupljanja vode na poletno-slijetnoj pisti.

Stanovnici grada šokirani su brzinom kojom je voda prodirala u njihove domove. Mnogi ljudi su izgubili svoj namještaj, opremu i lične stvari. Vlasnici radnji pretrpjeli su ozbiljne gubitke — stihija je uništila njihove trgovine i zalihe robe.

Regionalna bolnica intenzivne njege “Dr. Jose Penna” je ozbiljno oštećena. Kola hitne pomoći su poplavljena u garaži. Voda je poplavila kritična odjeljenja, uključujući neonatologiju, a osoblje je moralo evakuirati novorođenčad. Medicinske sestre su nosile bebe, još uvijek spojene na aparate, na sigurna mjesta.

Medicinari iznose bebe iz poplavljene bolnice, grad Bahia Blanca, Argentina

Po podacima od 09. marta, razorna oluja je odnijela živote najmanje 16 ljudi, a desetine su nestale. Više od 1.400 stanovnika evakuirano je iz pogođenih područja.

Ljudi su osjećali strah i nezaštićenost pred licem stihije, a razaranja su bila toliko velika da je vremenski okvir za oporavak grada i dalje neizvjestan.

Vrijedi napomenuti da je ovo već druga velika klimatska katastrofa koja je pogodila grad Bahia Blanca u posljednjih 15 mjeseci. U decembru 2023. godine oluja sa jakim vjetrom izazvala je razaranja u gradu i odnijela živote 13 ljudi. Tada je trebalo 45 dana da se obnovi grad.

Ekvador

Prije manje od četiri mjeseca, Ekvador je stradao od teške suše, ali danas se zemlja nalazi u drugoj krajnosti — obilne i dugotrajne kiše su uzrokovale poplave, klizišta i propadanje tla.

Ogromna poplava u Ekvadoru

U martu su od stihije posebno stradale zapadne i južne provincije zemlje: Manabi, Guayas, Los Rios, El Oro, Esmeraldas, Loja i Chimborazo, gdje su se 22 rijeke izlile iz korita, a još u drugih 25 voda je brzo rasla.

U 6 provincija proglašen je crveni nivo opasnosti.

08. marta u gradu Portoviejo, provincija Manabi, u toku sat vremena pala je ekstremna kiša, na nekim mjestima voda je dolazila vo nivoa vrata odraslog čovjeka.

10. marta obilne kiše izazvale su štetu u provinciji Loja na jugu Ekvadora. Rijeka Malacattos, koja protiče kroz grad, izlila se iz korita. Poplave su odnosile ljude sa ulica i srušile most u parku Simon Bolivar.

Od početka februara ove godine kiše su oštetile 16 mostova, uništile više od 23.000 domova, uništile hiljade hektara usjeva i ubile skoro 50.000 životinja. Po podacima Nacionalnog sekretarijata za upravljanje rizicima (SNGR), zaključno sa 10. martom, žrtvama stihje, nažalost, postalo je najmanje 18 ljudi, a ukupan broj stradalih — 83.699.

Muškarac bježi iz zone katastrofalne poplave, provincija Manabi, Ekvador

Tropski ciklon “Alfred”

Tropski ciklon “Alfred” razvio se 22. februara u Koralnom moru, 1.300 km sjeverno od grada Brisbane, Australija.

Po prognouzama meteorologa, očekivalo se da će se “Alfred” raspršiti u okeanu, kao što se obično dešava sa ciklonima koji se kreću sličnom putanjom.

Ali 04. marta iznenada je skrenuo na zapad i krenuo prema obali Australije, a tri dana kasnije stigao je do kopna kod Brisbanea, najvećeg grada u zemlji po površini i trećeg po broju stanovnika. Njegova jačina bila je ekvivalentna tropskoj oluji koju je klasifikovala Nacionalna meteorološka služba SAD ili oluji kategorije 2 na skali intenziteta australijskih tropskih ciklona.

Tropski cikloni krajnje rijetko zalaze tako daleko na jug istočnog priobalja Australije, gdje se nalaze gusto naseljena područja. Posljednji put se tako nešto dogodilo prije pola stoljeća, kada se 1974. godine tropski ciklon “Zoe” obrušio na obalu Australije u blizini granice Queenslanda i Novog Južnog Walesa.

Sporo kretanje ciklona u danima prije izlaska na kopno uzrokovalo je obilne kiše, olujne udare i jak vjetar u priobalnim područjima.

U nekim područjima istočne obale zemlje ukupna količina padavina za 5 dana premašila je 1.000 mm.

U državi Queensland, grad Gold Coast i njegova poznata mreža kanala bili su među prvima pogođeni. U Upper Springbrooku je palo 1.111 mm padavina. Poplava je gradske ulice pretvorila u rijeke, a u razlivenim akumulacijama pojavili su se morski psi. Razorni udari vjetra koji su dostizali 100 km/h rušili su drveće i čupali krovove zgrada.

U gradu Brisbane je 10. marta u samo jednom danu palo 275,2 mm padavina, što je postalo najkišovitiji dan za posljednjih 50 godina.

Tropski ciklon “Alfred” izazvao silne poplave u Australiji

Kao rezultat oluje 330.000 domova i preduzeća u Queenslandu ostalo je bez struje. Nijedna stihijska katastrofa nije izazvala rasprostranjeniji nestanak struje u istoriji regiona.

U državi Novi Južni Wales nije se mogla izbjeći tragedija: u grad Dorrigo snažna bujica odnijela je čovjeka.

Kazahstan

Uvečer 07. marta stanovnici grada Almati uočili su rijetku prirodnu pojavu - snježne padavine praćene grmljavinom i munjama. Očevici priznaju da su tako nešto vidjeli prvi put u životu, a neki su tutnjavu zamijenili čak sa zvukom nadolazećeg zemljotresa.

Snježne padavine sa grmljavinom i munjama u Kazahstanu

SAD

Tornado EF2 obrušio se na okrug Seminole u državi Florida ujutro 10. marta. Brzina vjetra premašila je 185 km/h. Nacionalna meteorološka služba nazvala je ovaj tornado rijetkom pojavom za centralnu Floridu, gdje samo 10 % takvih vihora dostiže snagu EF1 ili EF2.

Tornado je ostavio za sobom trag razaranja dug oko 6,5 km. U gradu Longwood je potpuno uništena jedna kuća, a nekoliko drugih — ozbiljno oštećeno. Po cijelom području povaljano je drveće, oštećeni dalekovodi i razbacane krhotine.

Posljedice prolaska razornog tornada, okrug Seminole, država Florida, SAD

Studio TV kanal FOX 35 u Lake Maryju našao se u epicentru katastrofe. Tokom direktnog prenosa, dok je voditelj izvještavao o nadolazećoj prijetnji, tornado je iznenada prošao pravo iznad zgrade. Na svu sreću, zgrada je izdržala udar stihije, a ljudi koji su bili unutra ostali su neozlijeđeni, no kako očevici tako i gledaoci kanala doživjeli su pravi šok koliko se neočekivano bilo koji čovjek može naći u epicentru stihije.

Španija

Još jedan snažan tornado obrušio se 08. Marta na španski grad La Algaba u provinciji Sevilla, silno prestrašivši lokalne stanovnike. Ljudi, koji nisu upoznati s ovom pojavom zamijenili su huk stihije za rušenje aviona. Vjetar je čupao krovove, oštetio zgrade i dalekovode. Posebno je teško pogođena industrijska zona — šteta jednod preduzeća, prema preliminarnim procjenama, prelazi dvjesto hiljada eura.

Snažan tornado u gradu La Algaba, provincija Sevilla, Španija

Temperaturne anomalije

Početkom marta, Evropa je iskusila anomalan toplotni val, tokom kojeg su dostignute temperature tipične za maj. U nekim zemljama odstupanja od norme su prelazila 12 stepeni. 

U Hrvatskoj se 06. marta u gradu Zadar zrak zagrijao do +20 °C.

U Litvi je 06. marta meteorološka stanica Druskininkai zabilježila je novi nacionalni dnevni rekord — plus 18,4 °C. To je za 4 °C više od rekorda postavljenog prije 30 godina.

U Latviji je početak marta postao najtopliji u čitavoj istoriji posmatranja. Temperature su pet dana zaredom dostizale rekordne vrijednosti. Prema podacima Latvijskog centra za životnu sredinu, geologiju i meteorologiju, oboreno je više od 60 temperaturnih rekorda.

U martu na teritoriji Evrope zabilježena anomalna vrućina

U Bjelorusiji, na svih 48 meteoroloških stanica, očitanja su bila veća od apsolutnih maksimuma s početka marta.

Maksimalne temperature u Bjelorusiji: Grad Minsk — plus 16,9 °C; grad Brest — plus 18,4 °C; grad Pinsk — plus 18,5 °C; grad Gomel — plus 18,8 °C; grad Bobruisk — plus 17,6 °C; grad. Samokhvalovichi — plus 19,7 °C. 

Ukrajina se također našla u epicentru vala vrućine. Maksimalne temperature zabilježene su u sljedećim gradovima: Kijev— plus 19,2 °C, Černigov — plus 18,7 °C, Rivne — plus 16,6 °C, Žitomir — plus 18,3 °C, Černivci — plus 21,4 °C. U gradu Ivano-Frankivsk 06. marta temperature su gotovo dostigle maksimalne vrijednosti jula i avgusta, najtoplijih mjeseci u godini — plus 22,9 °C.

Belgija, komuna Uccle, oborila je rekord iz 1892. godine sa temperaturom od +19,1 °C.

A u Velikoj Britaniji je zbog anomalno toplog vremena izbio veliki požar na pustari u grofoviji Greater Manchester.

Turbulentnost

08. marta na nebu se dogodio incident na letu TK759Dubai — Istanbul aviokompanijeTurkish Airlines . Neki putnici su izjavili da je tokom leta avion upao u zonu jake turbulencije,koja se osjećala kao iznenadni slobodan pad.

Haos u avionu na letu Dubai — Istanbul nakon upadanja u zonu jake turbulencije

Učestalost slučajeva turbulencije, neuobičajeno ponašanje oluja i tropskih ciklona, ​​dugotrajne suše, ekstremne kiše, promjene uobičajenih putanja vjetrova i oštre temperaturne anomalije — sve to je rezultat neravnoteže u sistemu okean-atmosfera, uzrokovane rekordnim zagrijavanjem Svjetskog okeana.

Ako se ništa ne preduzme, onda u bliskoj budućnosti možemo očekivati ​​pojavu novih, još ekstremnijih klimatskih pojava, koje će daleko izaći iz okvira dosadašnjih normi.

Kako bi se riješio ovaj globalni problem potrebni su zajednički napori naučnika, političara, biznisa i, bezuslovno, javnosti. Zajedničkim snagama i resursima možemo razviti i implementirati sveobuhvatna rješenja.

Ali važno je shvatiti da je potrebno djelovati zajedno, kao jedno čovječanstvo!

Video verziju ovog članka možete pogledati ovdje: