Pregled klimatskih katastrofa na planetu od 13. do 19. studenoga 2024. godine
Italija
Od 12. do 13. studenog obilne kiše pogodile su talijansku Siciliju, posebice metropole Cataniu i Messinu.
Neprekidni pljuskovi uzrokovali su poplave i štetu na infrastrukturi u gradu Cataniji i okolici. Ovdje su brzi tokovi poplavili podzemne prolaze i stambene zgrade. Mnoge škole u gradu su zatvorene.
Na obali Torre Archirafi, u pokrajini Catania, poplavni val odnio je mnoga vozila na more. Neki su automobili odbačeni desecima metara od plaže na stijene, dok su drugi bili prekriveni blatom i krhotinama.
Poplavni val izbacio je automobil s obale i prevrnuo ga, pokrajina Catania, Italija
U gradu Licatu u nekoliko minuta palo je 53 mm kiše. Posebno je teško bilo onima koji žive i rade u prizemljima zgrada. Obilne kiše otežale su promet.
I u gradovima Mascali i Acireale zabilježena su klizišta. U općini Giarre palo je 400 mm kiše u samo 6 sati, što je gotovo godišnja količina oborina (godišnji prosjek je 429,3 mm).
Rekordna kiša dovela je do poplavljenih ulica u Giarreu, pokrajina Catania, Italija
A u 10 dana palo je 1000 litara kiše po četvornom metru, što je postala povijesna anomalija za regiju.
Filipini
Supertajfun Usagi
Filipini se suočavaju s neviđenim nizom prirodnih katastrofa - šest tajfuna pogodilo je zemlju u manje od mjesec dana, od čega četiri u samo 10 dana! Ove katastrofe dovele su do pogibje najmanje 171 ljudi, pogodile 9 milijuna ljudi i nanijele značajnu štetu gospodarstvu zemlje.
Dana 14. studenog, supertajfun Usagi, također poznat kao Ophel na Filipinima, stigao je do kopna u blizini općine Baggao, pokrajina Cagayan. Maksimalni postojani vjetrovi dosezali su 175, a udari 240 kilometara na sat. Sela su poplavljena, električni vodovi su porušeni, a tisuće stanovnika izgubilo je svoje domove.
Katastrofa je prisilila 24 000 ljudi na evakuaciju. U to su vrijeme mnogi stanovnici još bili u skloništima od prethodnog tajfuna Toraja, koji je prisilio na evakuaciju više od 80 000 ljudi. U pokrajini Cagayan, regija Luzon, srušio se glavni betonski most koji povezuje dva grada, a ostali su poplavljeni, što je onemogućilo kretanje. Zbog toga su spasioci čamcima evakuirali ljude.
Supertajfun Usagi uništio je betonski most u pokrajini Cagayan, regija Luzon, Filipini
Supertajfun Man-I
Navečer 16. studenoga, u 21:40 po lokalnom vremenu, još jedan supertajfun pogodio je filipinsku općinu Panganiban, pokrajina Catanduanes.
„Man-I”, koji je na Filipinima nazvan „Pepito”, donio je maksimalne postojane brzine vjetra do 195 km/h s udarima do 325 km/h. Vjetar je bio popraćen zlokobnim zavijanjem, a valovi visoki i do 7 metara poplavili su obalna područja. Više od 750 000 ljudi sklonilo se u crkve, trgovačke centre i druga privremena skloništa. Pokrajina je bila potpuno bez struje, a obnova elektromreže mogla bi potrajati mjesecima, prema lokalnim dužnosnicima.
Supertajfun Man-i tjera ljude da napuste svoje domove i potraže utočište u skloništima, Filipini
Sljedećeg dana, tajfun je pogodio općinu Dipakulao, pokrajina Aurora, gdje je trajna brzina vjetra dosegla 185 km/h, s udarima do 305 km/h.
U općini Ambagio, pokrajina Nueva Vizcaya, klizište je usmrtilo sedam ljudi, a troje je ozlijedilo. Potraga za još troje ljudi se nastavlja.
U gradu Ilagan, pokrajina Isabela, oko 500 kuća je poplavljeno, mnoge do krovova.
Stariji muškarac je preminuo nakon što je njegov motocikl udario u srušeni dalekovod u pokrajini Camarines Norte. Diljem zemlje uništeno je ili oštećeno oko 8000 domova, a više od 100 gradova i naselja ostalo je bez struje.
Najmanje 26 domaćih i 2 međunarodne zračne luke privremeno su zatvorene, prema podacima Uprave za civilno zrakoplovstvo Filipina, a međuotočne trajektne usluge i usluge prijevoza tereta obustavljene su zbog jakih oluja na moru. Tisuće putnika ostalo je blokirano.
Prijevozne usluge bile su prekinute zbog jakih oluja i poplava uzrokovanih supertajfunom Man-I, Filipini
Filipinska poljoprivreda pretrpjela je ogromne gubitke zbog niza razornih prirodnih katastrofa. Kao rezultat značajne štete na rižinim poljima, uvoz riže, osnovne prehrambene namirnice u zemlji, možda će se morati povećati.
Izrael
Dana 19. studenog nezapamćene padaline pogodile su Izrael. Grad Zichron Ya'akov doživio je najtežu kišu u povijesti zemlje. Neviđenih 196 mm kiše palo je u samo četiri sata, što čini gotovo 60% godišnjih oborina u regiji. Štoviše, u samo 2,5 sata palo je 159 mm kiše. Prema dr. Amiru Givatiju, direktoru Izraelske meteorološke službe, ova količina oborina je novi rekord za Izrael.
Ogromna količina padalina dovela je do poplave kuća u Izraelu
Sustavi odvodnje, iako pripremljeni za oborine, nisu bili u stanju nositi se s tako nenormalnom količinom vode, što je dovelo do velikih poplava u mnogim naseljenim područjima. Obalna autocesta koja vodi južno od grada Haife bila je blokirana, što je ozbiljno otežalo putovanje u regiji.
Španjolska
Još jedna vodena noćna mora pogodila je stanovnike Španjolske, koji se još nisu oporavili od smrtonosnih poplava krajem listopada.
Stravične posljedice poplava u Španjolskoj
Tisuće ljudi bile su prisiljene evakuirati se nakon što su obilne kiše pogodile južne i istočne regije zemlje od 13. studenog.
Posebno su pogođene regije Andaluzije i Katalonije, gdje je Španjolska meteorološka agencija (AEMET) proglasila crveni alarm.
Suočene sa strašnim posljedicama prethodne katastrofe, vlasti su, kako bi izbjegle gubitke života, proaktivno zatvorile sve obrazovne ustanove, ograničile rad bolnica i zdravstvenih centara, isključile struju i zaustavile gradski prijevoz i vlakove.
Jaka kiša poplavila gradske ulice, Španjolska
U gradu Malagi palo je oko 100 mm kiše u nekoliko sati, što odgovara gotovo mjesečnoj količini oborina (mjesečni prosjek u studenom je 100,5 mm). To je dovelo do najgorih poplava u regiji u posljednjih 35 godina.
Željeznički promet između Malage, Madrida i Barcelone bio je prekinut, a neke su autoceste bile zatvorene za promet.
Tri vodene pijavice pogodile su obalu Marbelle. Jedna od njih dosegla je kategoriju IF1 i otkinula krov benzinske postaje.
U gradu Denia, pokrajina Alicante, zabilježeni su udari vjetra do 84 kilometra na sat, a na lokalnim plažama visina morskih valova dosezala je 4 metra.
Singapur
Dana 16. studenog izdana su upozorenja na poplave za 10 naselja diljem Singapura.
Najviše je pogođen sjeverozapad zemlje: u samo 2 sata palo je 108,4 mm kiše, što je 43% mjesečnog prosjeka za studeni i najveća dnevna količina u posljednjih 46 godina.
Nacionalna agencija za vode Singapura (PUB) priopćila je da su obilne kiše dovele do iznenadnih poplava u blizini stanice MRT King Albert Park. Put Bukit-Timah oštećen je poplavnim vodama.
U usporedbi s razornim tajfunima i poplavama u drugim zemljama, događaj u Singapuru može se činiti beznačajnim.
Bujična poplava u Singapuru
Važno je razumjeti da je Singapur jedna od pet zemalja s najnižim Svjetskim indeksom rizika, zbog svog povoljnog položaja i pripremljenosti infrastrukture i gospodarstva zemlje.
A rekordna količina oborina u gotovo pola stoljeća pokazuje da porast kataklizmi čak i one regije koje su se prije smatrale zaštićenima čini nesigurnima.
Tropska oluja Sara
Tropska oluja Sara stigla je do granice Hondurasa i Nikaragve u noći s 14. na 15. studenog. Odnijela je živote najmanje 4 ljudi u dvije zemlje.
Oluja se sporo kretala, uzrokujući stalnu kišu i opsežne poplave u 15 od 18 departmana Hondurasa. U gradu La Ceiba je u jednom danu palo 556 mm kiše, u odnosu na mjesečni prosjek za studeni od 155 mm.
Ozbiljne poplave uzrokovane tropskom olujom Sara, Honduras
U glavnom gradu Tegucigalpi, poplava rijeke Choluteca, čija je razina porasla za 4 metra, dovela je do zatvaranja mostova i evakuacije stotina ljudi.
Oluja je također snažno pogodila karipsko područje Hondurasa. Zbog toga su uništene ceste, mostovi i akvadukti, čime je izolirano 209 naselja. Više od 7500 domova je oštećeno i uništeno diljem zemlje. Obilne kiše poplavile su plodnu zemlju, poremetivši poljoprivredni i industrijski sektor.
Tropska oluja Sara uništila je most, Honduras
Osim Hondurasa i Nikaragve, tropska oluja Sara pogodila je i Kostariku, Belize i Gvatemalu. Diljem Srednje Amerike više od 120 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom ili pogođeno iznenadnim poplavama i klizištima.
Sezona atlantskih uragana počinje u lipnju i završava u studenom. Aktivnost uragana obično jenjava do tog vremena, s ne više od jedne tropske oluje koja se formira ovaj mjesec, samo jednom svakih pet godina intenzivira se u veliki uragan kategorije 3 ili više, prema Nacionalnim centrima za informacije o okolišu NOAA-e. Ali u samo 20 dana ovog studenog, prema alatu za praćenje uragana AccuWeather, dogodila su se odjednom dva razorna fenomena: tropska oluja Sara od 14. do 18. studenoga i uragan treće kategorije Rafael od 04. do 11. studenog. A sezona uragana još nije gotova.
Prosječan broj tropskih oluja u sjevernom Atlantiku prema Nacionalnim centrima za informacije o okolišu NOAA
Više nije tajna da su razlog nenormalne količine padalina, neviđene snage i netipičnog ponašanja tropskih uragana pregrijani oceani. U 2023. temperatura njegove površine oborila je sve rekorde, a 2024. je već premašila ove brojke. Štoviše, stopa zagrijavanja oceana porasla je za 450% u proteklih 30 godina, izazivajući ozbiljnu zabrinutost i pitanja o tome zašto se to događa.
Istraživanja su također pokazala da su se tijekom posljednjih 60 godina prosječne dubine oceana počele zagrijavati 15 puta brže nego tijekom prethodnih 10 tisuća godina. Za to je potrebna ogromna količina energije. Ali odakle dolazi na tolikoj dubini, budući da sunčeva energija tamo ne prodire?
Znanstvenici ukazuju da bi izvori topline mogli biti vulkani, rasjedi i hidrotermalni otvori na dnu oceana, kojih ima više od 10 milijuna.
Drugi problem je onečišćenje oceana plastikom. Površina plastičnih otoka već se može usporediti s veličinom Sjedinjenih Država i Australije zajedno. Kako se plastika razgrađuje, ona remeti toplinsku vodljivost vode, zbog čega ocean gubi sposobnost učinkovitog hlađenja planeta.
Neki znanstvenici vjeruju da ako se situacija s oceanom ne promijeni, da će kataklizme izbrisati sav život s lica zemlje. Planet treba sustav hlađenja koji dobro funkcionira. Dokumentarni film „Klimatska kriza i onečišćenje oceana: globalni izazovi i rješenja”, koji su volonteri MJP ALLATRA predstavili na konferenciji COP16, detaljno otkriva ovaj problem i predstavlja njegovo praktično rješenje. Ne samo da će smanjiti učestalost i ozbiljnost klimatskih katastrofa diljem planeta, već će i osigurati čistu pitku vodu svima bez ograničenja.
Ostavite komentar