Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 26. juna do 2. jula 2024. god.

Evropa

Njemačka

Od 26. juna mnoge njemačke pokrajine su iskusile ekstremne vremenske uslove.

U Detmoldu, Sjeverna Rajna-Vestfalija, za kratko vrijeme palo je do 100 litara kiše po kvadratnom metru. Poplavljeno je 2 km federalnog autoputa 239, vodostaj je dostigao 60 cm. Vatrogasci su reagovali 150 puta da ispumpaju vodu iz poplavljenih podruma.

Ulice poplavljene silnom kišom, Njemačka

U Baden-Württembergu je željeznički saobraćaj bio u prekidu nekoliko dana. Bilo je i poremećaja u S-Bahn servisu u Štutgartu. U gradu Sinsheim kiša je potpuno poplavila unutrašnjost stadiona PreZero Arena.

U Tiringiji je teško oštećeno selo Gerthausen, opština Rönblick. Ovdje je rijeka Herpf poplavila za nekoliko minuta, potopivši ulice ispod pola metra vode. U Hamburgu su poplavljene ulice, podrumi, prodavnice i podzemni parking.

Nevrijeme se negativno odrazilo i na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se ovih dana održava u Njemačkoj.

Tokom utakmice Njemačka-Danska, koja se odigrala u gradu Dortmund, izbila je jaka grmljavina sa gradom. Opasni vremenski uslovi doveli su do prekida igre na skoro 30 minuta.

Grmljavina tokom utakmice u Dortmundu u Njemačkoj

U Stuttgartu su navijači zbog nevremena privremeno evakuisani iz navijačke zone na centralnom trgu Schlossplatz, predviđenom za 30.000 ljudi. Kao rezultat toga, javno gledanje prvenstva počelo je mnogo kasnije nego što je planirano.

A u Frankfurtu, uprkos učešću njemačke reprezentacije na utakmici, gradske vlasti su odlučile da ne otvore ni fan zonu, jer bi bilo nesigurno biti u njoj zbog vremenskih uslova.

Poljska

28. juna snažno nevrijeme zahvatilo je Poljsku. Najveća šteta zabilježena je u Podkarpatskom i Velikopoljskom vojvodstvu.

Stabla oborena silnim vjetrom, Poljska

U gradu Gdanjsku snaga vjetra dostigla je 12 bodova po Bofortovoj skali, što prelazi 120 km/h. Uslijed snažnog olujnog udara ogromna brodograditeljska dizalica srušila se u lučki kanal.

U Varšavi je silan vjetar odnosio sve na svom putu. Ljudi na ulici bili su primorani da pobjegnu kako bi se spasili od stihije. Pljusak je momentalno pretvorio ulice u bijesne bujice. U općini Ustrzyki Dolne, Podkarpatsko vojvodstvo, olujna struja odnijela je automobil, nažalost, vozač nije preživio.

Rusija

1. jula tokom dana temperatura vazduha u Sankt Peterburgu je porasla na rekordnih 33,2 °C, a uveče je grad i Lenjingradsku oblast zahvatilo grmljavinsko nevrijeme s olujom prašine i olujnom kišom.

Oluja prašine u Sankt Peterburgu, Rusija

Vjetar je čupao krovove kuća, drveće je padalo, prekrivajući puteve i razbijajući automobile, letjelo je sve što nije osigurano. Desetine automobila je oštećeno, stotine stabala je srušeno, a zbog nevremena su pali toranjski kran i skela.

Na aerodromu Pulkovo brzina vjetra dostigla 31 m/s, zbog čega je nekoliko aviona otišlo na alternativne aerodrome. Tokom grmljavine munja je udarila u transformatore, što je izazvalo probleme s kretanjem električnih vozova. Desetine hiljada pretplatnika ostalo je bez napajanja.

Drveće počupano tokom oluje, Sankt Peterburg, Rusija

Nažalost, tri očovjeka su poginila, a najmanje deset je hospitalizovano.

Istog dana jaki vjetrovi su bjesnili u Novgorodskoj oblasti. Zbog pada drveća na dalekovode mnoga naseljena mjesta ostala su bez struje. U Velikom Novgorodu vetar je tokom grmljavine srušio čuvenu znamenitost grada — hrast kojemu je bilo preko 400 godina. Teško je i zamisliti koliko je silan nalet vjetra bio da iz korijena isčupa giganta prečnika debla 1,16 m i visine 13 m.

Azija

Rusija

Od 22. juna rekordna vrućina u posljednjih 50 godina bila je u Sibiru više od nedelju dana. Oborene su desetine rekorda, а temperatura je porasla iznad 37 °C. U gradu Minusinsk 30. juna zabilježeno je +37,7 °C.

U Krasnojarsku je 29. juna vazduh zagrijao do za ovaj mjesec rekordnih 35,2 °C. Prethodni rekord ovdje je trajao skoro 100 godina (od 1928. god.). U gradu su zalijevali puteve kako bi se asfalt ohladio i spriječilo da se deformiše pod točkovima automobila.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Krasnojarske teritorije, za manje od mesec dana juna u regionu su zabilježena najmanje 22 slučaja toplotnog udara ili nesvestice.

Kirgistan

Krajem juna, silne obilne kiše izazvale su destruktivne muljne tokove u nekoliko regiona Kirgistana. Dana 28. juna, u okrugu Nookat u regiji Osh, mulj je poplavio desetine dvorišta, oštetio mostove, puteve i električne podstanice. Na tom području proglašeno je vanredno stanje.

Ljudi u rekreativnoj zoni Abshir-Ata su teško povrijeđeni.

Mulj je odnio put do istoimenog vodopada, zbog čega je blokirano oko 1.300 ljudi u dolini. Za evakuaciju ljudi korišteni su helikopteri.

Spasioci su prevezli 180 ljudi preko rijeke. Nažalost, tokovi blata su odnijeli ljude koji su se odmarali na obali rijeke. Prema podacima Ministarstva za vanredne situacije Kirgistana, do 30. juna poginulo je 10 ljudi. Sve žrtve su članovi iste porodice.

Spasioci pomažu ljudima da pređu rijeku u rekreativnoj oblasti Abshir-Ata, Kirgistan

Za otklanjanje posljedica u selu Abshir-Ata angažovano je 637 ljudi i 19 jedinica specijalne opreme.

Još jedna tragedija dogodila se 30. juna u selu Kara-Kuldzha, region Osh: odron blata odnio je automobil u kojem se nalazila petočlana porodica. Samo jedno dijete je preživjelo.

Kina

Silne kiše nastavljaju pustošiti Kinu. Ovaj put su na udaru bili istok i jugoistok zemlje. Najviše pogođene provincije bile su Hunan, Anhui i Jiangxi. Samo u dvije provincije ima oko 2 milijuna stradalih: u provinciji Anhui — više od 800 tisuća ljudi, u provinciji Jiangxi — više od milijun ljudi. Stanovnici trebaju hitnu pomoć.

Prema kineskom Ministarstvu vodnih resursa, zbog kiše od 25. lipnja, razina vode na 90 rijeka u slivu rijeke Yangtze premašila je kritične razine.

Iako sezona poplava tek uzima maha, 21 pokrajina u zemlji već je pogođena poplavama.

Okrug Pingjiang, grad Yueyang, provincija Hunan, doživio je najveću zabilježenu poplavu. Obilne kiše pogodile su 340 tisuća ljudi.

Istorijska poplava u okrugu Pingjiang, provincija Hunan, Kina

Na stanici Pingjiang 2. jula zabilježen je nivo vode u rijeci Miluo na 77,67 m, što je postao najviši nivo u posljednjih 70 godina. (od 1954. god.). Premašio je nivo upozorenja o poplavama od 70,50 m za više od 7 m.

Bilo su odnešeno i uništeno klizištima više od 2.600 mostova i puteva, neka područja su ostala bez struje i komunikacija.

Provalija u okrugu Pingjiang, provincija Hunan, Kina

U odnosu na prethodne godine, poplave u Kini 2024. godine počele su ranije i postale su silnije. Nivo vode na 471 rijeci premašio je kritični nivo, što je dvostruko više od uobičajenih pokazatelja za isti period 2023.

Sjeverna i Južna Amerika

Uragan „Beryl“

„Beryl“ se formirao u Atlantskom okeanu krajem juna. Za samo 42 sata transformirao se iz tropske depresije u snažan uragan i postao najraniji uragan 4. kategorije u povijesti Atlantika.

1. jula udario je zemlje karipskog regiona, Grenada je teško oštećena. Za samo pola sata, Beryl je uništio infrastrukturu ostrva Carriacou i Petit Martinique, oštetivši ili uništivši 98% zgrada. Na ostrvima nije bilo komunikacije ni struje. Carriacou je ostao gotovo bez vegetacije, uključujući potpuno uništene mangrove šikare.

Velika šteta nakon uragana „Beryl“ u Grenadi

Na ostrvu Sveta Lucija ulice su bile prepune stabala banana, oborenih dalekovoda i raznih krhotina. Mnoge životinje su uginule.

U St. Vincentu i Grenadiniju, uragan „Beryl“ je opustošio ostrvo Union, oštetivši i uništivši 90% kuća, kao i lokalni aerodrom.

Na Barbadosu je pričinjena značajna šteta na plovilima u ribolovnom kompleksu Bridgetown, pri čemu su mnoga potonula.

Olupine u ribarskom kompleksu Bridgetown, Barbados

Hiljade ljudi koji su prisustvovali finalu Twenty20 Svjetskog kupa u kriketu zaglavili su se na ostrvu jer su im letovi otkazani.

U Dominikanskoj Republici su ogromni valovi na obali stigli do dalekovoda, uzrokujući kratke spojeve.

U Venecueli su jake kiše koje je donio uragan uzrokovale izlivanje rijeke Manzanares. Zbog divljanja stihije, troje ljudi je poginulo, pet se vodi kao nestalo. Nastradalo je 25 000 ljudi.

Razlijevanje rijeke Manzanares, Venecuela

Argentina

Talas hladnih i nenormalnih snježnih padavina bez presedana pogodio je Argentinu ove zimske sezone. Ovolike količine snijega ovdje nije bilo oko 30 godina.

Sniježne padavine zabilježene su čak i u provinciji Buenos Aires, u gradovima Sierra de los Padres, Batan, Mar del Plata, što je apsolutno nenormalno za ovu regiju, jer je prosječna junska temperatura u Buenos Airesu +11 °C.

U argentinskoj regiji Patagonija jake snježne padavine blokirale su puteve. Vojnici argentinske vojske bili su uključeni u spasilačke akcije.

Ogromna šteta pričinjena je stočarskom sektoru. Zbog dubokog snježnog pokrivača životinje nisu mogle ne samo pronaći hranu, već se čak i kretati.

Duboki snježni pokrivač u Patagoniji, Argentina

Enrique Hamison, predsjednik Federacije poljoprivrednih institucija Santa Cruza i Poljoprivrednog društva Rio Gallegosa, komentirao je ono što se dešava u pokrajini: „Situacija u Santa Cruzu je veoma teška, snježne padavine se protežu od sjevera do juga i od centralnog pojasa na zapadu, koji zahvać 50% stoke: oko 40 hiljada grla goveda i 1 milion ovaca.“

Nenormalan hladni talas zaledio je ne samo vazduh, već i more. U provinciji Ognjena Zemlja temperatura je pala na -15 °C i izazvala izuzetno rijetku pojavu: morski talasi su se pretvorili u led. Slike koje su postale viralne na društvenim mrežama prikazuju djelomično zaleđeno more uz obalu zaljeva San Sebastian.

Zaleđeno more uz obalu zaliva San Sebastian, provincija Ognjena Zemlja, Argentina

Meksiko

Lokalni stanovnici opštine Tula, u državi Tamaulipas u Meksiku, čuli su tutnjavu i škripu, nakon čega su se u zemlji stvorile gigantske pukotine. Prema riječima očevidaca, njihova širina doseže 3 m, a dubina u nekim područjima — 15 m. Ukupna dužina je već oko 6 km i nastavlja da raste. Saopšteno je da su se pojavile vrtače u toj regiji.

Santiago Martinez je opisao fenomen koji je jako iznenadio njega i druge lokalne stanovnike: „Ovdje se pukotina proteže oko 1,5 km od jednog ranča do drugog, jer je već stigla do San Miguel del Carmena i prelazi lokalne puteve. Najčudnije nam je to što je prekjučer bilaa suva, a juče ujutro skoro do vrha napunjena vodom, iako nije bilo kiše.“

Ogromna pukotina u zemlji u Tamaulipasu u Meksiku

Pukotine u zemlji prodrle su kroz parcele farmera, što je ozbiljno uticalo na poljoprivredu.

Pukotine su se skoro približile kućama, prešle mnoge ruralne puteve i približile se saveznom autoputu Mante — Ocampo — Tula. Stanovnici opštine Tula se plaše jer mogu ne samo biti odsječeni od vanjskog svijeta, već i izgubiti svoje domove.

SAD

27. juna, nenormalno toplo i nestabilno vrijeme na Arktičkoj Aljasci izazvalo je rijetke i snažne oluje s grmljavinom. Udari vjetra dostizali su 80 km/h, a grad je bio veličine oraha.

Tipično, ljetne oluje s grmljavinom u unutrašnjosti Aljaske proizvode samo nekoliko sati munje mjesečno. Ali ovaj put u roku od 24 sata, senzori su zabilježili 78.506 udara munje na površini od cca 673,39 kvadratnih kilometara. To iznosi otprilike polovinu ukupnih mjesečnih udara munje.

Nenormalna količina munja zabilježena je u arktičkim regijama Aljaske, SAD

Izvanredan je ne samo broj udara munja, već i lokacija njihovog nastanka. Po riječima klimatologa sa Aljaske Briana Bretschneidera, prvi put u istoriji zemlje jake grmljavine dogodile su se ovako daleko na sjeveru, iznad arktičkog kruga, koji počinje na 66,5622° sjeverne geografske širine.

Dana 27. juna izdato je upozorenje za region sa granicama na 68,37° sj. geog. š.. i 164,64° zap. geog. d.

Munje su ovog ljeta postaleuzrokom desetina šumskih požara na Aljasci. Iz Biroa za upravljanje zemljištem saopštavaju da su zaključno sa 27. junom u državi zabilježeno 144 aktivna požara, uključujući 38 novih koji su počeli 26. juna.

Turbulencije

Avion kompanije Air Europa na letu Madrid — Montevideo bio je prinuđen jizvršiti slijetanje u gradu Natal u Brazilu.

Avion je ušao u zonu turbulencije i nakon blagog podrhtavanja iznenada je počeo da gubi visinu. Pad je trajao svega nekoliko sekundi, ali su za to vrijeme putnici doživjeli pravi užas. 

Oni koji nisu bili vezani sigurnosnim pojasevima udarili su u krov kabine, a jedan čovjek je bio priklješten u prtljažniku. Oko 30 ljudi je zadobilo razne povrede i hospitalizovano je. Četvoro je završilo na intenzivnoj njezi.

Muškarac zaglavio u prtljažniku aviona zbog velikih turbulencija

Više nije moguće zanemariti nagli porast slučajeva silnih turbulencija koje dovode do ozljeda, pa čak i smrti.

Aviokompanije više ne mogu ignorirati ovaj problem i nadaju se da će ga riješiti promjenom pravila letenja. Na primjer, nakon što su se incidenti s turbulencijama skoro udvostručili 2024. godine, avioprijevoznik Korean Air je objavio da će od 1. jula usluga u letu prestati 40 minuta prije ukrcaja. Putnicima se savjetuje da uvijek vežu pojaseve i pouzdano osiguraju prtljag.

Opšta statistika turbulencija širom svijeta po korejskim nacionalnim aviokompanijama:

1. kvartal 2023. god. — 3 473 slučajeva;

1. kvartal 2024. god. — 6 246 slučajeva.

Takve mjere su samo prilagodbe koje ne otklanjaju uzroke ove opasne pojave. Prema naučnicima, broj turbulentnih rupa u atmosferi će se brzo povećati, posebno u gornjim slojevima, na visini od 8 km i više, gdje leti većina aviona. I doći će vrijeme kada će biti toliko rupa da će biti nemoguće letjeti. Štaviše, u narednim godinama klimatske katastrofe će se intenzivirati širom svijeta, a planeta bi se mogla suočiti sa potpunim uništenjem već kroz 10-12 godina.

U ovom trenutku čovječanstvo još uvijek ima priliku spriječiti negativan scenario. Ali to zahtijeva da pravi uzroci klimatskih promjena postanu tema o kojoj se najviše raspravlja. Dakle, nada leži u onim ljudima koji su već shvatili kritičnost situacije i mogu je objasniti drugima.

Za rješavanje ovog glavnog problema potrebno je upravo sada ujediniti naučni potencijal cijele svjetske zajednice. Više informacija naći ćete na forumu „Globalna kriza. Odgovornost“.

Video verziju ovog članka možete pronaći ovdje: