Ponedjeljak, 22. jul 2024., prema podacima Evropske klimatske službe Copernicus, postao je
najtopliji dan na Zemlji,
pobivši rekord postavljen dan ranije, u nedjelju.
Rekordi prosječne dnevne globalne temperature na Zemlji:
06.07.2023 — sred. temp. +17,08 °С
21.07.2024 — sred. temp. +17,09 °С
22.07.2024 — sred. temp. +17,15 °С
Grafikon prikazuje maksimalne prosječne globalne temperature prema Evropskoj klimatskoj službi Copernicus
Štaviše, jun 2024. postao je trinaesti najtopliji mjesec zaredom na planeti otkako je počelo praćenje vremena.
Rekordan toplotni talas pogodio je istočnu Aziju. Već nekoliko dana vrućina ne jenjava ni noću, sprečavajući ljudima da se odmore.
U okrugu Yueyang, provincija Hunan, Kina,
najniža dnevna temperatura bila je +32,4 °C.
Anomalna vrućina proširila se na ogromno područje u Kini
Također, rekordi minimalne dnevne temperature zabilježeni su i u gradu Hangzhou, provincija Zhejiang — +31 °C, te u okrugu Jian, provincija Jiangxi — +30,5 °C.
A u Južnoj Koreji, u gradu Gangneung, u provinciji Gangwon, 22. jula minimalna temperatura bila je +30,2 °C, dok je prosječna julska minimalna — +21 °C.
Prema studiji britanskog Međunarodnog instituta za razvoj i okoliš (IIED), u posljednjih 10 godina u Južnoj Koreji broj dana ekstremne vrućine porastao je više od 6 puta — sa 9 na 58 dana.
Broj dana sa nenormalnom vrućinom u Južnoj Koreji:
u periodu 1994. – 2003. god. — 9 dana
u periodu 2004. – 2013. god. — 17 dana
u periodu 2014. – 2023. god. — 58 dana
20. jula japanski grad Shizuoka, prefektura Shizuoka, postao je najtoplije mjesto u zemlji sa temperaturom od +38,9 °С, što je skoro 10 °C iznad norme (Tmax (prosjek) jula — +29 °С).
U gradu Naha, prefektura Okinawa, po prvi put za 134 godine od početka vođenja zapisa 1890. godine, temperatura je dostigla +36 °С.
A 23. jula, Japanska meteorološka agencija i Ministarstvo životne sredine izdali su
upozorenja o toplotnom udaru za 40 od 47 prefektura u zemlji.
Temperaturni rekordi se bilježe u različitim prefekturama Japana
Na nekoliko dionica željezničke linije JR Yeosang je obustavljen saobraćaj vozova. 21. jula, na stanici Iyo-Ozu, u gradu Ozu, prefektura Ehime, temperature željezničkih pruga premašile su utvrđenu granicu od 60 °C, a u prefekturi Kagawa između stanica Motoyama i Kanonji zabilježena je deformacija pruge.
U to isto vrijeme, u drugim regionima Japana desile su se ekstremne padavine. 20. jula, prema Japanskoj meteorološkoj agenciji, za samo sat vremena u gradu Tokiju palo je 50,5 mm padavina (prosečna mjesečna norma jula za grad Tokio — 132,4 mm padavina), a u gradu Otsu, prefektura Shiga, — 90 mm, što premašuje polovinu mjesečne norme jula u regiji (prosječna mjesečna norma jula u gradu Otsu — 169,9 mm padavina).
20. jula je došlo do eksplozivne erupcije vulkana Sakurajima na ostrvu Kyushu, prefektura Kagoshima.
Eksplozivna erupcija vulkana Sakurajima na ostrvu Kyushu, Japan
Dim i pepeo od eksplozije podigli su se na visinu od 3,7 km nad kraterom. Veliki blokovi vulkanskih stijena bili su rasuti u radijusu od 2 km.
Stoji napomenuti da je Sakurajima dio kaldere Aira, jednog od najopasnijih supervulkana na planeti. A posljednjih godina pokazao je povećanu aktivnost.
Glavni grad Južne Koreje, Seul, i njegova predgrađa ozbiljno su nastradali od anomalnih padavinama i poplava 19. jula.
Ponegdje je
za sat vremena palo i više od 88 mm kiše.
Uprkos činjenici da se u ovoj regiji padavine preko 30 mm na sat smatraju obilnim, a preko 50 mm na sat — izuzetno obilnim.
Ekstremne padavine obrušile se na Južnu Koreju
Po podacima Korejske meteorološke agencije (KMA), intenzitet padavina u različitim regionima zemlje bio je:
grad Seul — više od 50 mm
grad Pyeongtaek — 88,5 mm
grad Paju — 69,8 mm
grad Yeongcheon — 58,5 mm
A u gradu Paju je za dva dana, 17. i 18. jula, palo 634 mm kiše. To iznosi skoro polovinu prosječne godišnje količine padavina (prosječna godišnja norma — 1 295,8 mm padavina).
Kada je voda počela naglo da raste, 5 radnika ostalo je zarobljeno u kontejneru u fabrici. Srećom, na vrijeme su ih otkrili i spasili.
Prema podacima vlade zemlje, zbog obilnih kiša u 8 provincija evakuisan je 901 čovjek.
U Seulu su oba smjera autoceste Dongbu, koja povezuje grad s provincijom Gyeonggi, potpuno zaustavljena zbog silne kiše, a zatvorene su i dionice autoputa okruga Nebu.
Na međunarodnom aerodromu Incheon otkazano je 25 letova, a 4 aviona morala su se vratiti nakon polijetanja zbog lošeg vremena.
Ujutro 17. jula u okrugu Zigui, okrug Yichang, provincija Hubei došlo je do klizišta velikih razmjera.
Po ocjenama stručnjaka, zapremina urušene zemlje je oko 800.000 m3. Ovo gotovo odgovara zapremini jednog od najpoznatijih nebodera na svijetu — Empire State Buildingu od 102 sprata u New Yorku. Približna zapremina zgrade je procenjena na 1 milion m3.
Urušavanje je počelo na rubu planine, ali je ubrzo veći dio planine potpuno skliznuo.
Ogromno klizište mete sve na svom putu, provincija Hubei, Kina
Skupa s njim se urušila 1.200 metara duga dionica autoputa Wugao Road, a također i oko 4 hektara zasada agruma.
U provinciji Yunnan, klizište je zarobilo automobil na ivici litice na autoputu.
Ljudi su imali samo nekoliko sekundi da pobjegnu kroz prozore i iskoče prije nego što je klizna zemlja gurnula automobil u provaliju.
Za trenutak će klizište gurnuti automobil u provaliju, provincija Yunnan, Kina
20. jula, odroni kamenja blokirali su puteve do 13 sela u okrugu Shanglin, okrug Nanning, provincija Guangxi. Na sreću, nije bilo žrtava.
Ekstremne padavine i poplave pogodile su ogromna područja zemlje.
Voda u akumulaciji najveće svjetske hidroelektrane, brane “Tri klisure” na rijeci Yangtze, u provinciji Hubei, porasla je 15 metara više nego obično i dostigla nivo od 161,1 metar.
Od 17. jula u provinciji Henan nivoi vode u 33 rezervoara premašili su kritične nivoe.
Kako bi se izbjeglo probijanje brane, voda je morala biti hitno puštena iz rezervoara.
Voda je jurila nizvodno i izazvala bujične poplave. Neki stanovnici u provincijama Henan i Shaanxi nisu imali vremena za evakuaciju jer je upozorenje o ispuštanju vode stiglo prekasno.
Ljudi hodaju do struka i do grudi u vodi u vrijeme silnih poplava, Kina
Neke kuće, automobili i poljoprivredno zemljište su poplavljeni ili potpuno uništeni. Spasioci su se kretali ulicama gliserima kako bi imali vremena da spase ljude iz poplavljenih kuća.
Uoči 16. jula, u selu Dafengying, gradski okrug Nanyang, provincija Henan,
za dan je palo 606,7 mm kiše — 75 % godišnjih padavina
(prosječna godišnja norma — 800 mm padavina),
što je pogoršalo situaciju.
Poplave velikih razmjera u provinciji Henan, Kina
A u gradu Baoji, u provinciji Shaanxi, istog dana je za 24 sata palo 182,4 mm padavina, oborivši lokalni rekord u dnevnim padavinama. Ova vrijednost je premašila jednu i po mjesečnu normu padavina (prosječna mjesečna norma jula — 104 mm padavina).
Silne kiše preplavile su gradski zoološki vrt, ostavljajući životinje zarobljene. Zaposleni su 17. jula uspjeli premjestiti male životinje, a za velike su napravljene pješčane barijere i izgrađene platforme. Mogu samo da čekaju da voda nestane. Uprkos naporima osoblja zoološkog vrta, neke ptice su uginule.
Životinje u poplavljenom zoološkom vrtu, grad Baoji, Kina
19. jula u okrugu Zhashui, provincija Shaanxi djelimično se srušio cestovni most № 2 na autoputu Danning. Najmanje 25 vozila palo je u rijeku.
Po podacima Nacionalnog vatrogasno-spasilačkog biroa, zaključno sa 21. julom pronađeno je 15 mrtvih, a potraga za desetinama nestalih se nastavlja.
U kineskoj provinciji Shaanxi djelimično se srušio cestovni most
Okrug Shanyang, okrug Shanluo, provincija Shaanxi, također su ozbiljno nastradali. Putevi su bili poplavljeni, a autoputevi zatvoreni.
Poplava je noću prekrila selo Manzhouli i praktično ga zbrisala s lica zemlje.
U provinciji Sichuan, nenormalne padavine dovele su do velikih poplava i klizišta u okrugu Ya'an, okrug Aba.
U okrugu Jigu, okruga Leshan 80 % ulica bilo je poplavljeno.
20. jula, u selu Xinhua, okrug Hanyuan, jaka kiša izazvala je porast nivoa vode u rijeci. Odneseno je 40 kuća, uništeni su mostovi i putevi.
Posljedice silne kiše u provinciji Sichuan u Kini
Po podacima do 21. jula poginulo je 10 ljudi, a 29 se vodi kao nestalo. Potraga i spašavanje još uvijek traju.
19. jula snažna pješčana oluja je zamaglila nebo u gradu Dunhuangu, u provinciji Gansu u mutno žutu boju.
Pješčana oluja obojila nebo u mutno žutu boju, provincija Gansu, Kina
Silan vjetar nosio je pijesak kroz zrak, vidljivost je pala na manje od 100 m.
Prometna policija je zbog sigurnosti uvela privremene kontrole prometa na brzoj cesti Luge G3011.
Popularno turističko područje u oazi Mingsha, s izvorom u obliku polumjeseca, privremeno je zatvoreno.
Na posjetioce Kineskog zida 20. jula obrušila se kiša s olujnim vjetrom koji je obarao ljude s nogu.
U noći 22. jula, tajfun “Prapirun” pogodio je južnu Kinu, izazvavši obilne kiše i silan vjetar na ostrvu Hainan. Za dan u 12 gradova i okruga palo je više od 100 mm padavina, a u gradu Wanningu u provinciji Hainan udari vjetra su premašili 38 m/s.
Duž putanje tajfuna u provincijama Guangdong i Guangxi, evakuisano je više od 26.000 turista.
Na ostrvu su obustavljeni trajekti i brzi vozovi, a atrakcije u popularnom turističkom gradu Sanya privremeno su zatvorene.
Brzi vozovi zaustavljeni zbog obilnih padavina na ostrvu Hainan, Kina
Očigledno, prognoza najavljena na početku videa se već ostvaruje. To je posebno vidljivo na primjeru Kine. Zemlja je zahvaćena neprestanim kataklizmama. One oduzimaju ljudske živote i bukvalnom smislu riječi uništavaju zemlju.
Prema podacima Kancelarije Nacionalnog komiteta za prevenciju i upravljanje prirodnim katastrofama Kine, samo u prvoj polovini 2024. godine u zemlji je od prirodnih katastrofa poginulo ili nestalo 322 čovjeka, a pogođeno je 32,381 miliona ljudi. Ekonomski gubici od katastrofa u prvoj polovini 2024. godine iznosili su 13,042 milijarde dolara.
Kina, bezuslovno, raspolaže visokim tehničkim nivoom. Ali to je nedovoljno da se nosi sa rastućim destruktivnim kataklizmama. Štaviše, gubitak potencijala ove zemlje bit će fatalan za čovječanstvo u cjelini.
I što je najvažnije, kataklizme se neće zaustaviti samo u Kini. One će uništiti čitavu planetu u narednim godinama.
Već nekoliko godina naš međunarodni tim volontera svakodnevno prati klimatsku situaciju na planeti. To se radi kako bi se objektivno sačinila cjelokupna slika onoga što se događa i prenijela ljudima. I što duže društvo ostaje slijepo, veća je vjerovatnoća da će se desiti negativna prognoza za planetu i cijelo čovječanstvo.
Najčešće pitanje u komentarima na video zapise i članke o klimatskim katastrofama je: pa što učiniti?
U prvom redu da što veći broj ljudi razumije šta se dešava sa našom planetom i šta nas čeka u budućnosti. Informacije su ključni korak u rješavanju ovog problema. U tu svrhu objavljuju se izvještaji svake sedmice, a organizovana je i serija foruma i konferencija “Globalna kriza”, koje su napravili naučnici zajedno sa volonterima.
Kada društvo shvati svu ozbiljnost situacije, ovo pitanje će postati prioritet. To će ujediniti naučni potencijal čovječanstva, što će pomoći da se problem dublje prouči i nađe rješenje.
Pošto je to naš zajednički problem, mora ga rješavati cijeli svijet.
A kada čovječanstvo otkloni klimatsku prijetnju, ljudi će shvatiti koliko je bolje, efikasnije, sigurnije i ljepše ujediniti se nego svađati i dijeliti. Ovo će zauzvrat omogućiti izgradnju svijeta u kojem će ratovi prestati, a društvo će se razvijati, čineći skok u razvoju.
Ovo su vrlo realne perspektive koje sada zavise od tvoje odluke.
Video verziju ovog članka možete pronaći ovdje:
Ostavite komentar