Danas nećemo govoriti samo o kataklizmama, već i o onome što obično ostaje izvan okvira klimatskih pregleda, — o roditeljima i djeci.
Većina roditelja nastoji dati svojoj djeci sve najbolje — brigu, ljubav, sigurnost. Ali propušta se jedan važan momenat, koji direktno utiče na njihovu budućnost.
Pročitajte pregled klimatskih katastrofa prošle sedmice, od 16. do 22. jula 2025. g., i shvatit ćete o čemu je riječt.
Monsunske kiše ekstremnog intenziteta nastavljaju sijati haos u Pakistanu. U provinciji Punjab novi val pljuskova, koji je počeo ujutro 16. jula, u samo jednom danu odnio je živote najmanje 63 čovjeka, još 290 je zadobilo povrede.
Poplave su dovele do zatvaranja nekoliko brzih autoputeva, kao i do otkazivanja ili kašnjenja desetina aviolinija.
U okrugu Čakval zbog 450 mm padavina uništeno je više od 30 puteva.
U nekim dijelovima grada Ravalpindi nivo vode dostizao je krovove, što je prisililo stanovnike na bijeg, ostavljajući svoju imovinu. Prekidi u snabdijevanju električnom energijom i vezama otežavali su spasilačke radove.
Razorne monsunske kiše dovele su do velikih poplava: voda je poplavila ulice i podigla se do krovova kuća, provincija Punjab, Pakistan
U okrugu Lahor kroz nastalu 9-metarsku pukotinu u brani voda je prodrla u obližnja naseljena mjesta.
Na rijeci Satledž probijena je još jedna brana, što je dovelo do plavljenja brojnih sela i poljoprivrednih zemljišta.
Po podacima Nacionalne uprave za borbu protiv prirodnih katastrofa (NDMA) zaključno sa 21. jula, od 26. juna u zemlji je već poginulo 216 ljudi, od kojih 101 dijete. Većina je izgubila život zbog urušavanja kuća i udara struje, mnogi su se utopili.
19. jula sjever Vijetnama iznenada su pogodile oluje s jakim kišama i grmljavinom.
Stihija je izazvala saobraćajni kolaps u glavnom gradu, Hanoi: putevi su bili zatrpani drvećem, saobraćajni znakovi i motocikli — razbacani po ulicama.
U živopisnom zaljevu Ha Long (provincija Quang Ninh) — jednom od najpopularnijih turističkih mjesta u zemlji — dogodila se tragedija.
Izletnički brod Vịnh Xanh 58 s 49 ljudi na palubi zahvatio je iznenadni udar olujnog vjetra u području stijena Hon Chong Mai. Član posade, jedan od rijetkih preživjelih, ispričao je da je neočekivano snažan val udario u bok broda i za 10 sekundi plovilo se prevrnulo. Dio putnika ostao je zarobljen u kabinama.
Oluja u Vijetnamu: u zaljevu Ha Long prevrnuo se turistički brod, poginuli ljudi
A ljudi koji su se nalazili na palubi nisu stigli ni reagovati — odmah ih je prekrila voda i odnijela u more. Samo rijetki su uspjeli obući prsluke za spašavanje. Operacija potrage odvijala se u teškim vremenskim uslovima uz učešće oko 1 000 stručnjaka i više od sto jedinica tehnike: 10 ljudi je spašeno.
Nažalost, 35 ljudi je poginulo, četvero se vode kao nestali, prema podacima od 20. jula.
17. jula regiju Vlašku pogodila je snažna oluja, s udarima vjetra do 120 km/h. U okrugu Prahova oko 32 000 potrošača ostalo je bez električne energije.
U glavnom gradu, Bukureštu, i predgrađima stihija je bjesnila samo pola sata, ali je uspjela posijati haos.
Temperatura je naglo pala s +30 na +18 °C. Desetine stabala pale su na automobile, a s nekoliko zgrada otrgnuti su krovovi.
Stanovnici su bili zatečeni — na ulicama su se morali hvatati za stabla i stubove kako bi ostali na nogama.
Čak i unutar prostorija ljudi se nisu osjećali sigurno. U gradu Otopeniju poginula je žena — krhotine krova susjedne kuće uletjele su u njen stan i nanijele smrtonosne povrede.
Posljedice oluje u Rumuniji: otkinuti krovovi kuća, ima poginulih
Najjači pljuskovi navečer 19. jula doveli su do iznenadne poplave u okrugu Montgomery, sjeverno od grada Washingtona. U nekoliko područja palo je do 105 mm padavina u samo sat–sat i po.
Obilne kiše izazvale su iznenadnu poplavu u okrugu Montgomery, SAD: poplavljene ulice, saobraćaj se našao pod vodom
Nivo vode u potoku Sligo Creek porastao je za 3 m u 30 minuta, poplavivši puteve i zgrade. Stanovnici su bili šokirani brzinom porasta vode. Jedan od očevidaca, koji je živio na tom području 20 godina, izjavio je da nikada nije vidio ništa slično. Nacionalna meteorološka služba po prvi put u historiji regije objavila je hitno upozorenje o poplavi. Desetine ljudi ostale su zarobljene u automobilima i prostorijama. Spasioci su proveli hitnu evakuaciju, a dio puteva ostao je zatvoren i sljedećeg jutra.
Po podacima Iowa Environmental Mesonet, koja prati padavine i druge vremenske parametre, od 01. januara do 15. jula u SAD-u je izdato već 3.040 upozorenja o iznenadnim poplavama — to je rekord za cijeli period od 1986. godine, kada je uveden savremeni sistem obavještavanja.
Takva upozorenja izdaju se kada prijetnja od poplave postane neizbježna ili se ona već događa, predstavljajući ozbiljnu opasnost za život i imovinu.
16. jula navečer na otvorenom strelištu za luk i strijelu Black Knight Bowbenders u općini Jackson, država New Jersey, udar munje prouzrokovao je smrt čovjeka.
Još 13 ljudi je ranjeno — među njima osmero djece. Stradali s opekotinama i različitim povredama prevezeni su u lokalne bolnice.
Stručnjaci podsjećaju da čak i ne jako snažna grmljavinska oluja može biti smrtonosno opasna — pri prvim njenim znakovima ne smije se boraviti na ulici, nužno je odmah potražiti sklonište.
Tragični događaji, uzrokovani udarima munja, dogodili su se i u Rusiji.
17. jula u planinama Karačajevo-Čerkezije, u području „Šajlik sirt”, od munje je poginuo pastir. Grmljavinska oluja počela je iznenada i on se nije stigao skloniti od stihije. Električno pražnjenje pogodilo je i cijelo stado ovaca, konja i psa.
Munja pogodila stado ovaca u području „Šajlik sirt”, Karačajevo-Čerkezija, Rusija
19. jula u republici Tuvi, mjesto Kizil-Kožagar, poginuo je 13-godišnji dječak. Pomagao je tjerati krdo konja na pastirskom odmaralištu, kada je počela grmljavinska oluja. Munja je pogodila direktno tinejdžera — smrt je nastupila trenutno.
16. jula u 12:37 po lokalnom vremenu kod obale Aljaske, SAD, dogodio se snažan zemljotres magnitude 7,3 na dubini od 20,1 km. Epicentar se nalazio 87 km južno od grada Sand Point.
Vlasti su promptno objavile upozorenje o tsunamiju za Južnu Aljasku i Aleutska ostrva, no već nakon 2,5 sata ono je opozvano. Tokom sljedećih pet dana u regiji je zabilježeno više od 200 naknadnih zemljotresa. Najjači — magnitude 6,2 — dogodio se 21. jula u 14:27 po lokalnom vremenu 110 km južno od grada Sand Point. Dubina žarišta — 53,5 km. Informacije o ozbiljnim razaranjima ili stradalima nisu pristigle.
Navečer 20. jula poluostrvo Kamčatku u Rusiji potresla je serija snažnih zemljotresa. Njihovi epicentri nalazili su se u Tihom okeanu na udaljenosti od 72– 209 km od grada Petropavlovsk-Kamčatski. Za manje od sat vremena — u 18:28, 18:48, 19:07, 19:22 (lokalno vrijeme) — dogodila su se 4 seizmička događaja magnitude iznad 6.
Najjači zemljotres imao je magnitudu 7,6. Podrhtavanje su odmah osjetili stanovnici nekoliko naseljenih mjesta, uključujući glavni grad Kamčatskog kraja.
U kućama se ljuljao namještaj, zveckalo je posuđe, s polica u prodavnicama padala je roba, a uznemireni ljudi izlazili su na ulice. Mnogi od njih nisu se usudili vratiti u stanove, neki su radije noćili po vikendicama.
Nakon prvih snažnih udara Glavna uprava Ministarstva za vanrednesituacije objavila je prijetnju od tsunamija, kasnije je ona povučena.
Nakon tako snažnog zemljotresa uslijedila je serija naknadnih udara. Po podacima na dan 22. jula, ukupno je za tri dana u regiji zabilježeno oko 1 000 ponovljenih udara magnitude do 6,7, pri čemu je 47 njih imalo magnitudu 5 i više.
Serija snažnih zemljotresa kod istočne obale Kamčatke, Rusija
Još nedavno zemljotres magnitude 5 izazivao je svjetski odjek i postajao senzacija u medijima. Danas se pak slični događaji dešavaju praktično svakodnevno i više se ne percipiraju kao nešto izuzetno — o njima se čak ni ne piše uvijek. To je i glavni dokaz koliko je opsežno i za većinu neprimjetno došlo do porasta seizmičke aktivnosti na planeti.
Ujutro 18. jula najveći supervulkan Evrope — Campi Flegrei — ponovo je uplašio stanovnike Italije.
U Napulju se dogodio zemljotres magnitude 4. Njegov epicentar nalazio se u moru, nedaleko od obale, u području Bagnoli — centralnom dijelu Flegrejske kaldere. Žarište seizmičkog događaja ležalo je na dubini od samo 2,5 km, stoga su se podzemni udari osjećali posebno snažno i doveli do ozbiljnih posljedica.
U tunelu Monte Olibano, ključnom dijelu nove željezničke pruge Bagnoli — Arco Felice, koja je otvorena prije samo 4 mjeseca i zamjenjivala staru uništenu prugu, nastale su ozbiljne pukotine.
Tunel je morao biti zatvoren, što ne samo da je bitno narušilo saobraćaj u regiji, nego je i blokiralo pristup depou za tehničko održavanje vozova.
Od 19. jula tajfun „Vipha” obrušio se na niz azijskih zemalja.
Na Filipinima je pojačao ionako obilne monsunske kiše, izazvavši velike poplave. Više od 800 000 stanovnika bilo je pogođeno stihijom. U glavnoj gradskoj regiji nivo vode u rijeci Marikina podizao se do 15 m, što je izazvalo evakuaciju stanovnika koji žive u blizini i pripremu zaštitnih mjera. Poplave su zahvatile više od 100 puteva i mostova te oštetile preko 1 200 kuća. Do jutra 21. jula poginulo je 5 ljudi, još 7 se vode kao nestali.
Snažni pljuskovi, uzrokovani tajfunom „Vipha”, doveli su do velikih poplava na Filipinima
21. jula tajfun „Vipha” udario je na Kinu.
U Hong Kongu brzina vjetra premašivala je 167 km/h, što je dovelo do mnogobrojnih razaranja. Po podacima vlasti, uslijed oluje palo je najmanje 471 stablo, a najmanje 26 ljudi zadobilo je povrede.
U gradu Zhuhai, provincija Guangdong, udari vjetra bili su toliko snažni da je ljude obaralo s nogu i pritiskalo uz tlo.
U okrugu Fuzhou provincije Fujian, općina Lianjiang, za 12 sati palo je 296 mm padavina.
Posljedice snažne poplave u Kini, uzrokovane tajfunom „Vipha”
Poplavljena su stambena i poslovna područja, podzemna parkirališta i ulice. Vodene bujice nosile su automobile, a odron je u potpunosti zatrpao ulaz u automobilski tunel, blokirajući saobraćaj i pristup spasilačkim službama.
U Hong Kongu, Macau, Shenzhenu i Zhuhaiju otkazano je više od 900 aviolinija.
22. jula tajfun je stigao do sjevera Vijetnama. Zbog jakih kiša u provinciji Dien Bien djelimično se urušio viseći most, uslijed čega su stradala 4 čovjeka. U centralnim provincijama Thanh Hoa i Nghe An obilne kiše izazvale su prekide u snabdijevanju električnom energijom i povećale rizik od odrona i poplava.
Tajfun „Vipha” izazvao razornu poplavu u provinciji Nghe An, Vijetnam
Od 16. jula Južnu Koreju zahvatili su pljuskovi bez presedana, pretvorivši zemlju u ogromnu zonu katastrofe.
Ekstremne kiše posvuda su izazvale velike poplave i brojne odrone. Uništene su kuće i putevi, oštećeno je više od 4 000 infrastrukturnih objekata, prekinuta je veza i snabdijevanje električnom energijom, otkazani su vozovi i aviolinije.
Potražno-spasilački radovi uz učešće specijalne tehnike nakon odrona koji je oštetio kuće u Južnoj Koreji
U općini Sancheong, provincija Gyeongsangnam-do, u jednom danu palo je do 300 mm padavina, a za 4 dana — 798 mm. Takvi pljuskovi bez presedana, popodacima Korejske meteorološke uprave, dešavaju se jednom u 100–200 godina.
Lokalne vlasti prvi su put objavile potpunu evakuaciju svih stanovnika općine, a ne samo nekih gradova i naselja.
Također je teško stradala i provincija Chungcheongnam-do. U gradu Seosan za sat vremena palo je 114,9 mm — apsolutni rekord za cijelo vrijeme mjerenja u zemlji. A u jednom danu palo je 339,1 mm padavina — najviši nivo od početka mjerenja u regiji 1968. godine.
Sve škole u pet gradova i općina provincije, koje su ozbiljno stradale od kiše, odlučeno je potpuno zatvoriti. U nekima od njih kišnica se podigla do nivoa pojasa.
Čovjek do pojasa u vodi probija se poplavljenom ulicom u Južnoj Koreji
Za 5 dana stihija je odnijela živote 14 ljudi, još 12 je nestalo.
Do dana današnjeg na planeti se dešavaju krajnje ozbiljne klimatske promjene. Kataklizme već odnose mnoštvo ljudskih života. U uslovima rastuće prijetnje najranjivija se pokazuju naša djeca.
Danas mnogi nastoje svestrano razvijati dijete: dati mu kvalitetno obrazovanje, razviti sposobnosti u sportu, nauci ili muzici.
Ali kako će znanje jezika ili vještina sviranja violine spasiti vaše dijete od zemljotresa ili poplave? Čemu sve to, ako ono jednostavno ne doživi momenat kada mu ta znanja i vještine postanu nužni?
Lakše je okrenuti se od stvarnosti, osuditi ili čak uvrijediti onoga ko izgovara tu istinu. Ali hoće li to spasiti vaše dijete? Hoće li mu budućnost dati vaše ogorčenje?
Govorimo da smo spremni na sve radi djece, ali ne vidimo stvarnost. Dajemo djeci mnogo, ali ne dajemo glavno — budućnost. Kada roditelji smatraju da ništa ne mogu promijeniti — oni se skrivaju. Skrivaju se u iluziju brige. Ali u stvari se oni jednostavno odriču odgovornosti.
Istina je neprijatna. Zato što zahtijeva djelovanje. A nama je lakše birati odjeću, hranu, školu — ono na što možemo uticati. Ali kada je riječ o pravoj odgovornosti, mi nestajemo kao roditelji, postajemo jednostavno ravnodušni ljudi.
A da smo doista preuzeli odgovornost za budućnost djece, ne bismo se bojali. Proučili bismo šta se dešava. Udubili bismo se, osvijestili — i počeli djelovati.
Da bi djetetu dali budućnost, roditelji trebaju sami trijezno pogledati oko sebe. Obratiti pažnju na stvarne prijetnje i prestati govoriti: „Ja ne mogu uticati na ratove” ili „Ja ne mogu zaustaviti prirodne katastrofe”.
Mi smo dužni promijeniti ovaj svijet. Učiniti život djeteta najvišom vrijednošću. I mi to možemo — samo zajedno. Ujedinivši se oko najjednostavnijeg i najvažnijeg — brige o životu djece, o budućnosti cijelog čovječanstva.
Ostavite komentar