Vrlo zabrinjavajući trend sigurno su već primijetili oni, koji redovito gledaju naše sedmične preglede klimatskih katastrofa: gotovo su se u svakom izdanju počele pojavljivati priče o prirodnim anomalijama na teritoriju Rusije. To nije zato, što smo je ranije zaobilazili — jednostavno prirodnih kataklizmi tamo je zaista bilo mnogo manje. I eto, iz nepoznatog za većinu ljudi razloga, sve se promijenilo. Rusija ubrzano dostiže ostatak svijeta po broju i snazi klimatskih događaja. Šta se pak dogodilo u toj zemlji?
Pročitavši ovaj članak do kraja, dobit ćete odgovor na to pitanje.
Dakle, praćenje kataklizmi za sedmicu, od 07. do 13. maja 2025. godine.
08. maja u Svjetlinskom rajonu Orenburgske oblasti na teritoriju sovhoza Toboljski dogodila se, rijetka za te krajeve, prirodna pojava. Nad naseljenim mjestom protutnjao je snažan tornado, izazvavši paniku među lokalnim stanovništvom.
Stihija je bila popraćena jakom tučom veličine kokošijeg jajeta. Značajna šteta je nanesena stajama za krave, što je dovelo do pogibije i povreda životinja.
Na jug Rusije obrušila se stihija: tornado s gradom protutnjao je u Svjetlinskom rajonu Orenburgske oblasti
Očevici su ispričali, da su bila dva tornada. Drugi je prošao poljem i brzo se raspršio, ne nanijevši štetu.
08. maja jake grmljavinske oluje s gradom i orkanskim vjetrom sručile su se na regije Sjevernog Kavkaza. Oluje su zahvatile Republike Kabardino-Balkariju, Karačajevo-Čerkeziju, Ingušetiju, Sjevernu Osetiju i Stavropoljski kraj.
Stihija je rušila drveće i stubove, kidala dalekovode. Grad je jako potukao voćnjake i usjeve, ugrozivši žetvu.
U Sjevernoj Osetiji bez struje je ostalo nekoliko rajona republike: stradali su gradovi Beslan, Vladikavkaz, Mozdok, sela Olginskoye, Kosta, Karc i druga.
Grad veličine oraha ozbiljno je oštetio voćke.
U selu Kosta vjetar je bio toliko jak, da je prevrnuo spomenik.
Ceste nakon oluje s gradom (lijevo), spomenik, srušen od snažnog vjetra (desno) u selu Kosta, Sjeverna Osetija, Rusija
U gradu Vladikavkaz drvo se srušilo na automobil — stradala su dva čovjeka, jedan je hospitaliziran u teškom stanju.
U stanici Storoževaja u Karačajevo-Čerkeziji 12. maja oluja s gradom lišila je seljane budućeg uroda, u koji su uložili snage i sredstva. Ljudi su izgubili ono čime su računali hraniti porodice i zarađivati za život.
U Stavropoljskom kraju 09. maja nakon dugotrajnih pljuskova voda je nahrupila s polja i poplavila selo Ovošči u Turkmenskom okrugu. Razina vode u nekim kućama dosezala je 1,5 m. Oštećeni su podovi, a namještaj i kućanski aparati postali su neupotrebljivi. Također je bio poplavljen dio regionalne autoceste — od naselja Poperečni do sela Ovošči.
U Georgijevskom okrugu uveden je režim izvanredne situacije. Ovdje je od grada veličine oraha stradalo više od 10 000 ha usjeva pšenice, ječma, kukuruza, suncokreta, graška i lana. Gubici su iznosili 20–100%.
Minibus savladava poplavljenu ulicu nakon snažne oluje s gradom, Georgijevski okrug, Stavropoljski kraj, Rusija
12. maja u naselju Solnečnodoljsk zabilježena je rijetka, teško prognozirana pojava – „kišna bomba“, ili vlažna mikroeksplozija, koja predstavlja snažan silazni tok zraka, praćen orkanskim vjetrom i pljuskom.
To je postalo razlog oštećenja vodovoda, zbog čega je u nizu kuća isključena opskrba vodom.
08. – 09. maja na istok Demokratske Republike Kongo obrušile su se obilne kiše.
Posebno je stradala provincija South Kivu. Mala rijeka u području Fizi naglo se izlila iz korita: bujna je struja nosila drveće, kamenje, blato — sve, što je susretala na putu.
Posljedice iznenadne poplave u provinciji South Kivu, DR Kongo
Noću 9. maja stihija se obrušila na selo Kasaba. Ljudi su bili zatečeni nespremni – većina je spavala, kada su bujni tokovi vode i blata sravnili njihove kuće sa zemljom. Bilo je razoreno oko 150 građevina. Prema podacima od 12. maja, poginulo je najmanje 110 ljudi, uglavnom djece i starijih. Još 28 stanovnika zadobilo je povrede.
Spasilački su radovi bili otežani zbog nedostatka komunikacije i ispranih cesta — do Kasabe se moglo doći samo jezerom Tanganyika.
U zemlji se nastavlja razorni kišni period. Posebno teška situacija nastala je u departmanu Antioquia na sjeverozapadu Kolumbije.
08. maja jaki pljuskovi uzrokovali su snažno klizište u općini Sabaneta, u predgrađu Medellina — drugog po veličini grada Kolumbije. Tok blata i krhotina prekrio je nekoliko kuća, uništivši dio stambenog kvarta.
Smrtonosno klizište, uzrokovano obilnim kišama, dogodilo se u općini Sabaneta, departman Antioquia, Kolumbija
Poginulo je 7 ljudi. Kako su ispričali očevici, zemlja se počela kretati iznenada — ljudi gotovo da nisu imali vremena za spas. Evakuisane su i smještene u privremena skloništa 23 porodice.
Smrtonosno klizište — samo je jedan od stotina incidenata, uzrokovanih ekstremnim vremenom u Antioquiji. U 72 od 125 općina departmana proglašen je crveni stepen uzbune.
A u Medellínu je od početka maja zabilježeno više od 1.000 vanrednih situacija.
Zbog obilnih padavina izlila se jedna od najvećih rijeka u zemlji, Cauca, poplavivši desetine područja.
09. maja val oluja prošao je jugom Brazila: stradali su sjever države Rio Grande do Sul i zapad države Santa Catarina. U državi Rio Grande do Sul obilne kiše, vjetar i tornado nanijeli su štetu u gotovo 40 gradova. Izvještaji o otkinutim krovovima, srušenim stubovima i srušenim stablima stizali su praktično neprekidno.
U gradu Cachoeira do Sul za dan je palo 188,2 mm kiše, što je za jedan i pol puta premašilo mjesečnu normu padavina u maju (prosječna mjesečna norma padavina za maj — 120 mm).
Najozbiljniji se incident dogodio u općini Erval-Grandi, gdje je tornado uništio ili oštetio 285 stambenih kuća i 23 industrijske zgrade, kao i potpuno uništio oko 30 ha plantaža eukaliptusa.
Vihor je, prošavši kroz šumu, iza sebe ostavio trag od stotina slomljenih stabala.
Plantaže eukaliptusa stradale su od tornada — stotine stabala je slomljeno i uništeno, općina Erval-Grandi, država Rio Grande do Sul, Brazil
U gradu Triunfu stradao je dom za starije i nemoćne, vatrogasci su odvezli starije ljude i smjestili ih u privremeno sklonište.
U državi Santa Catarina oluja je uzrokovala razaranja, što je dovelo do pogibije dva čovjeka, na koje su pala stabla. Udari vjetra u nekim regijama prelazili su 100 km/h. U općini Itapiranga zabilježene su atmosferske mikroeksplozije – iznenadni, snažni i razorni silazni tokovi zraka. U gradu Palmítusu, najviše pogođenom olujom, uništene su kuće, oštećeni su cjevovodi, ceste, srušena su stabla i stubovi. Također je bio blokiran dio jedne od najdužih federalnih autocesta u zemlji — BR-158.
Stradale su poljoprivredne površine.
Zbog vjetra u općini Mondai srušio se zid školske sportske dvorane. Šestero djece, koja su se nalazila unutra, zadobila su povrede. U aglomeraciji Greater Florianopolis stihija je također nanijela štetu: u općini Palhoça pao je neobično krupan grad.
Od 8. maja u Ukrajini je nastupilo anomalno hladno vrijeme. Prosječna dnevna temperatura zraka bila je niža od normale za 5–9 °C. Gotovo po cijeloj zemlji bilježeni su mrazevi. Ljudi su pokušavali spasiti budući urod, prekrivajući usjeve agrovlaknom i paleći vatre. Ali daleko od toga da se uspjelo sačuvati sve. Na mnogim je mjestima propao urod voća, orašastih plodova, dinja, smrznuli su se vinogradi i jagode.
Smrznuti grmovi jagoda — posljedice anomalnih majskih mrazeva u Ukrajini
U Lavovu su oboreni rekordi dnevnih minimalnih temperatura dva dana zaredom: 11. maja temperatura se spustila na −0,2 °С, a 12. maja — do 0 °С.
Tako hladno ovdje nije bilo zadnjih 47 godina. (prethodni rekordi hladnoće bili su oboreni 1978. g.).
U gradu Rivne 09. maja temperatura se spustila do −2,5 °С. To je najniža temperatura u cijeloj historiji mjerenja, registrirana ovdje u maju nakon 4. dana. 11.i 12. maja minimalna temperatura također je bila niska: −0,8 °С i −0,5 °С.
Na tlu su mrazevi bili još jači. U Rivnenskoj oblasti biljke su propale čak i u staklenicima. Od 8. maja u Karpatima je nekoliko dana zaredom padao snijeg, što je bilo iznenađenje kako za turiste, tako i za lokalno stanovništvo.
Majski snijeg u Karpatima — neočekivani povratak zime iznenadio je turiste i lokalno stanovništvo
Snježni pokrivač zabilježen je u Černiveckoj i Ivano-Frankivskoj oblasti. Na planini Pip Ivan bjesnila je prava zimska oluja, a temperatura se spustila do −7 °С.
09. maja kroz nekoliko oblasti prošao je niz oluja s obilnim padavinama, gradom i jakim vjetrom. U gradu Pavlogradu, Dnjepropetrovske oblasti, protutnjao je tornado, oštetivši kuće, automobile i dalekovode. U gradu Zaporožje prošli su jaki pljuskovi s anomalno krupnim gradom veličine do 5 cm.
Krupni grad pao u gradu Zaporožje, Ukrajina
U Odeskoj oblasti zbog jakih udara vjetra bilo je bez struje 55 naseljenih mjesta — bez svjetla je ostalo 18 000 porodica.
12. maja oluje s gradom prošle su u Čerkaškoj oblasti. U gradu Zolotonoši očevici su snimili veliki tornado. Srećom, prošlo je bez razaranja.
Od 6. maja ekstremni vremenski uslovi nastavljaju sijati haos u Rumuniji. Snažne oluje uzrokovale su pravu katastrofu u okrugu Dolj, poplavivši više od 100 kuća u selu Caraula i oštetivši oko 3 500 ha poljoprivrednih površina.
Poplavljena polja u rumunskom okrugu Dolj — stihija nanijela ozbiljnu štetu poljoprivredi
U okrugu Mehedinți krupan grad uništio je vinograde, kao i usjeve luka, bijelog luka i drugih kultura. 82-godišnji lokalni stanovnik rekao je da za cijeli svoj život nikada nije vidio ništa slično.
Nekoliko je okružnih cesta bilo potpuno blokirano poplavama, što je znatno otežalo promet.
11. maja zemlju je zahvatio val arktičkog zraka, uzrokujući anomalno zahlađenje za sredinu maja.
Snježne padavine su zahvatile sjever zemlje. Najviše su stradale regije Maramureš, istočna i jugoistočna Transilvanija, sjeverna Moldavija i Zapadna brda. U planinama Rodna bjesnile su mećave, visina snježnog pokrivača dosezala je 10 cm.
Majske snježne padavine u planinama Rodna na sjeveru Rumunije
12. maja postao je najhladniji dan u zadnjih 50 godina, oborivši historijski dnevni rekord. U gradu Miercurea-Ciuc stubovi termometara pali su do −3,6 °С. Prethodni rekord minimalne temperature — minus 1,5 °С — bio je postavljen 1974. godine.
Na vrhu Omu zabilježeno je −7 °С. Zahladilo je tako jako da su mnogi morali hitno dokupiti drva kako bi se ugrijali. Zbog obilnog snijega otvaranje Transfăgărășan ceste — druge po visini prolaska visokogorske ceste u Rumuniji — bilo je prebačeno na kraj mjeseca.
13. maja u području Campi Flegrei, najopasnijeg supervulkana u Evropi, dogodila se serija od 49 zemljotresa, uključujući podrhtavanja magnitude 4,4 i 3,5. Epicentar se nalazio nedaleko od grada Pozzuoli.
Kaldera Campi Flegrei — jedna je od najopasnijih vulkanskih sistema u Evropi, smještena u gusto naseljenom području koje uključuje gradove Napulj i Pozzuoli.
Seizmički roj doveo je do evakuacije škola i javnih zgrada, obustave regionalnog željezničkog prometa i aktivacije centara za koordinaciju hitnih situacija.
Važno je napomenuti da u crvenoj zoni, odnosno u neposrednoj blizini kaldere, živi više od 500 000 ljudi.
Ministarstvo civilne zaštite uvelo je vanredno stanje, jer se već nekoliko mjeseci u tom području događa roj zemljotresa, čije pojedine udare jasno osjećaju lokalni stanovnici i dovode do razaranja i povreda.
Oštećenja nakon serije podrhtavanja tla u području kaldere Campi Flegrei, Italija
Ranije su se zemljotresi magnitude iznad 4 ovdje događali samo jednom u nekoliko decenija — a sada su samo u posljednja dva mjeseca zabilježena dva takva događaja: 13. marta 2025. g. — zemljotres M4,6; 13. maja 2025. g. — zemljotres M4,4.
Istog dana, 13. maja, u 22:51 UTC (14. maja u 00:51 LT) u Grčkoj je zabilježen snažan zemljotres M6,1, koji se dogodio u blizini otoka Kreta. Žarište je bilo na dubini od 71 km. Osjetio se po cijelom istočnom Sredozemlju, uključujući Izrael, Egipat, Tursku, Jordan i Libanon.
Ove proljetne sezone Kina proživljava neobičan val ekstremnih vremenskih pojava, od kojih se mnoge opisuju kao „najrjeđe u stoljeću”.
Neobična kombinacija atmosferskih pojava dovela je do formiranja linije oluja koje donose jake kiše, grmljavinska nevremena, snažne vjetrove i tornada na golemo područje kako na sjeveru, tako i na jugu zemlje.
08. maja provincijom Hunan protutnjao je tornado. U okrugu Yueyang uništeno je 6 kuća, a više od 100 ih je pretrpjelo razna oštećenja, automobile je razbila tuča, a voćke su polomljene.
Snažna oluja oštetila krov zgrade, Kina
A u okrugu Hengyang, u selu Pingtang, općine Buyunqiao, tornado je razorio stambenu zgradu, pod ruševinama su se našli dvoje starijih ljudi. Nažalost, poginuli su.
Na većini meteoroloških postaja provincija Hunan, Hubei i Jiangxi zabilježeni su udari orkanskog vjetra od 9–14 bofora po proširenoj Beaufortovoj ljestvici, što odgovara rasponu od 20,8 do 46,1 m/s.
Količina padavina također je bila anomalno visoka. U okrugu Qimen, provincije Anhui, u jednom je satu palo 87 mm kiše. 24 postaje u Pekingu i provinciji Hebei premašile su prijašnje majske rekorde po količini padavina. Čak su i Šangaj, koji je patio od suše, pogodili jaki pljuskovi, po intenzitetu nalik padavinama tijekom tajfuna.
Istoga dana, na grad Xi'an u provinciji Shaanxi iznenada se obrušio grad veličine kokošjeg jajeta. Trgovac automobilima u očaju je ispričao da od više od 300 automobila izloženih za prodaju nijedan nije preživio: karoserije su bile udubljene od grada, sva stakla — razbijena.
Kina nastradala od snažnog grada
Napredujući prema jugu, konvektivne oluje postale su potencijalno opasnije, jer blizina Južnom kineskom moru podiže razinu vlažnosti i daje oluji dodatno gorivo, čineći je po snazi usporedivom s tajfunom.
Mora se konstatirati činjenica da se sada stanovnici južnih provincija mogu iznenada naći pod udarom takvih pojava u bilo koje doba godine, a ne samo u sezoni tajfuna.
Tako je, samo u jednom danu, u okrugu Yangjiang provincije Guangdong palo više od 250 mm padavina. Kiše se izlilo toliko mnogo da su ljudi hodali do pojasa u vodi.
Najjača poplava u Kini nakon rekordnih padavina
10. maja tornado se obrušio na logistički park kompanije Longfeng u provinciji Hainan. Stihija je u samo nekoliko sekundi uništila polovinu fabričkih zgrada.
Površina razaranja iznosila je oko 2 700 m². Srećom, niko od zaposlenika koji su se nalazili na području nije stradao.
Dakle, zbog kojeg razloga se na teritoriji Rusije jasno jačanje klimatskih katastrofa bilježi tek posljednjih godina, dok se u cijelom svijetu kataklizme progresivno razvijaju već više od 10 godina? I premda se u informativnom prostoru šire neka mistična objašnjenja, odgovor leži u čisto tehničkom nivou.
Inženjersko rješenje za ublažavanje kataklizmi je eksperimentalna oprema, stvorena od strane interdisciplinarne naučne grupe „ALLATRA”. Tokom 10 godina, od 2013. do 2023. godine, njen je rad imao stabilizirajući učinak — prije svega na teritoriju Rusije i zemalja Istočne Evrope. Utječući na procese u atmosferi i hidrosferi, ona je sprečavala jačanje vjetrova, oluja i anomalnih padavina.
Pri tome je broj ekstremnih pojava u Rusiji rastao osjetno sporije, čak i unatoč činjenici da je u Sibiru temperatura rasla 2,5–3 puta brže nego u prosjeku na planeti, zbog aktivnosti sibirske magmatske perjanice.
Oprema je bila postavljena upravo ovdje, na teritoriju Rusije, ne zbog političkih razloga ili ličnih preferenci, već zbog visoke geodinamičke prijetnje koja proizlazi iz te perjanice, sposobne da pri proboju uništi sav život na planeti.
Međutim, u augustu 2023. godine rad postrojenja bio je prisilno zaustavljen. Gotovo odmah nakon toga zabilježen je nagli porast broja i snage klimatskih katastrofa u Rusiji i nizu zemalja Istočne Evrope — i taj se trend nastavlja pojačavati.
Jedan od naučnika naučnog kolektiva „ALLATRA”, doktor Egon Cholakian, javno je odgovorio na pitanja: zašto je prekinut rad te opreme, na kojim se fizičkim principima temeljila i zahvaljujući kome je postalo moguće njeno stvaranje. Također je ispričao šta se događa s klimom na planeti općenito i koja su rješenja već danas sposobna usporiti razvoj prirodnih katastrofa.
Želimo vas zamoliti da obratite posebnu pažnju na obraćanje doktora Cholakiana i razumijete predstavljene informacije. Od toga, bez pretjerivanja, zavisi naša zajednička budućnost.
Video-verziju ovog članka možete pogledati ovdje:
Ostavite komentar