Pregled klimatskih katastrofa na planeti od 01. do 21. januara 2025. godine
Svijet se još nije uspio oporaviti od klimatskih katastrofa 2024. godine, kada je priroda već zadala novi porazan udarac čovječanstvu. 2025. godina je tek počela, ali prve tri sedmice januara bile su pravi test za našu planetu. U ovom članku predlažemo da se upoznate s najmoćnijim, najanomalnijim i netipičnijim kataklizmama koje su se dogodile od 01. do 21. januara ove godine.
SAD
U januaru su po SDA-u udarile tri snažne zimske oluje. Prva od njih se obrušila od 03 januara na ogromno područje zemlje — od Kansasa do New Jerseya. Posebno su nastradale države Kansas, Missouri, Illinois, Kentucky i Zapadna Virginija.
U Kansasu je palo do 46 cm snijega, u Nebraski — do 40 cm.
Hiljade vozača zaglavljeno je na snježnim i zaleđenim putevima. Po cijeloj zemlji bilo je otkazano ili odgođeno više od 5 700 letova. U Kaliforniji je oluja proizvela prvi tornado u ovoj godini, koji je zabilježen 03. januara u okrugu Teheima, Kalifornija. U pojedinim područjima zabilježene su snježne grmljavine.
Snažna oluja koja je proizvela prvi tornado 2025. godine, okrug Teheima, država Kalifornija, SAD
Stihija je ostavila bez struje više od 350.000 domova, a naglo zahlađenje zaprijetilo je onima koji su ostali bez grijanja i svjetla. Oluja je odnijela živote 7 ljudi.
Samo nekoliko dana kasnije, 09. januara, druga zimska oluja udatila je po jugoistoku SAD-a. Donijela je loše zimsko vrijeme u skoro 25 država — od Arkanzasa do Delawarea i na sjeveru do Srednjeg zapada i Velikih jezera — pogađajući oko 80 miliona ljudi.
Automobil prekriven snijegom, država Arkansas, SAD
Ponovo su se stanovnici suočili sa obilnim snježnim padavinama. Na primjer, Knollwood, Texas, od 09. do 10. januara palo je 28 cm snijega. Hiljade letova je otkazano, uključujući više od 1.200 na najprometnijem aerodromu u zemlji, Hartsfield-Jackson, grad Atlanta. Više od 120.000 potrošača ostalo je bez struje. U 5 država je proglašeno vanredno stanje.
Od 20. januara SAD je zadesilo istorijsko nevrijeme, koje je postalo pravi izazov, posebno za stanovnike južnih regiona, koji nisu navikli na oštre zimske uslove. Najmanje 9 ljudi je poginulo usljed hipotermije i saobraćajnih nesreća.
Najjači udar oluja je nanijela duž obale Meksičkog zaliva, gde su snježne padavine — krajnje rijetka pojava.
20. januara na aerodromu Louis Armstrong u gradu New Orleans, država Louisiana, zabilježeno je 20,3 cm snijega, što je skoro 3 puta premašilo prethodni rekord — 6,86 cm. A 21. januara, u gradu Mobile, država Alabama, palo je više od 12,7 cm snijega, obarajući 143-godišnji rekord dnevnih snježnih padavina.
Silna mećava u gradu New Orleans, država Louisiana, SAD
Nacionalna metereološka služba SAD prvi put u istoriji izdala je upozorenje na snježnu oluju za države Louisiana i Texas.
Upad arktičke hladnoće doveo je do toga da je percipirana temperatura duž većeg dijela obale pala do -10 °C, a na sjeveru Texasa — do -18 °C. Očigledno je da infrastruktura regiona i sami ljudi nisu bili pripremljeni za ovako netipične vremenske anomalije.
Od 7. januara, južna Kalifornija proživjela je niz razornih šumskih požara podstaknutih anomalnom sušom i uraganskim vjetrovima Santa Ana. Tragedija je odnijela živote najmanje 28 ljudi, a plamen je zahvatio površinu od više od 16.000 hektara u okolini grada Los Angeles. Borba s ognjenom stihijom postala je pravi izazov za hiljade vatrogasaca.
Silan prirodni požar, Južna Kalifornija, SAD
Zbog rapidnog širenja plamena više od 200 000 stanovnika dobilo je naredbu za obaveznu evakuaciju. Čak i nakon dvije sedmice, dva najveća požara, “Eaton” i “Palisades”, ostala su aktivna. Do 21. januara, požar “Eaton” u oblasti Altadeen uspjelo se lokalizirati na 89 %, požar “Palisades” u rajonu Pacific Palisades — na 63 %.
Razmjeri uništenja bile su kolosalni: oganj je uništio preko 12.000 zdanja. Po preliminarnim procjenama, požari na području Los Angelesa mogli bi postati najskuplji u istoriji SAD-a, sa štetom od preko 250 milijardi dolara.
Pogled iz satelita na teritoriju, zahvaćenu ogromnim požarima, rajon Los Angelesa, SAD
Alžir
Na sjeveru Afrike, u Alžiru, 2025. godina počela je anomalnom hladnoćom obilnim padavinama. Probudivši se 01. januara, stanovnici gradova Naama, Mashria i Ain Sefra (regija Naama) vidjeli su da su pjesčane dine prekrivene snijegom.
Zbog ledene kiše i snježnih nanosau nekoliko dijelova zemlje bile su zatvorene nacionalne ceste.
Sljedeća snježna oluja obrušila se na istočna i centralna područja Alžira 13. januara i trajala je nekoliko dana.
Snijegom prekrivene gradske ulice Alžira
Hiljade automobila našlo se zaglavljenimazbog snježnih nanosa, a bujične kiše izazvale su poplave i klizišta u nekoliko istočnih regija. Ovako česte i dugotrajne snježne padavine krajnje su anomalna pojava za ovu afričku zemlju.
Rusija
Dok se sjever Afrike utapao u snježnim nanosima, u Rusiji je umjesto Bogojavljenskih mrazeva zabilježen anomalan broj odmrzavanja, a temperatura zraka je više odgovarala sredini marta.
19. januara, u gradu Kotelnich u Kirovskoj oblasti na drveću su cvjetali pupoljci.
U Kalinjingradskoj oblasti, zbog nesezonske topline, počela je rasti vegetacija, insekti su se probudili, počele su cvjetati visibabe.
06. januara u Sočinskom nacionalnom parku procvjetalo je prvo proljetno cvijeće: procvjetala je Voronova visibaba, zimska ciklama, kavkaski kukurijek i rani jaglac. U zemlji je oboreno na desetine toplotnih rekorda.
U gradu Armavir u Krasnodarskom kraju rekordi su zabilježeni 4 dana zaredom — od 08. do 11. januara. A 09. januara zrak se zagrijao na nevjerovatnih +17,5 °C!
Zbog anomalne topline u januaru procvjetalo proljetno cvijeće, Krasnodarski kraj, Rusija
Litva
U Litvi je početkom 2025. nastupilo jesenje vrijeme. Temperatura zraka bila je prelezila normu za 5-7 °C, pa su umjesto uobičajenog snijega padale obilne kiše.
Na zapadu zemlje, u gradu Kretinga, za 24 sata, od 01. do 02. januara (do 8 sati ujutro), palo je 47,6 mm padavina, što je 64 % mjesečne norme za januar.
Poplave nakon obilnih padavina, koje su pale za jednu noć, grad Kertinga, Litva
Olujno nevrijeme donijelo je u zemlju jake udare vjetra: u selu Šventoji — do 29 m/s; na svjetioniku Ventes Horn, okrug Silute, i u luci Klaipeda — do 28 m/s. Drveće je padalo ne samo na prometnice, već i na žice i automobile. Hiljade ljudi je ostalo bez struje.
Obilne kiše izazvale su porast vode u rijekama do kritičnog nivoa, poplave puteve i baštenske parcele. U nizu sela u Kretingskog regiona proglašeno je vanredno stanje.
02. januara, u gradu Taurage, na periferiji grada Vilnius i u gradu Šilutė, kiša je prešla u snijeg, koji je praćen grmljavinom.
Saudijska Arabija
Od 06. - 07. januara, snažno nevrijeme sa obilnim padavinama, koje je već postalo česta pojava u Saudijskoj Arabiji, ponovo je pogodilo zemlju. Padavine su bile praćene gradom i grmljavinom i izazvale su bujične poplave. Ulice gradova Meke i Medine pretvorile su se u bujične potoke.
Poplavljene ulice grada Meka, Saudijska Arabija
Voda je poplavila kuće i automobile, odnijela mostove. Stanovnici su formirali "žive lance" kako bi pomogli djeci zarobljenoj u poplavama.
U gradu Jeddah, koji je najteže pogođen, vjetrovi su dostizali brzinu od 60 km/h, a visina valova je prelazila 2 m.
U gradu Rabigh dogodila se pojava bez presedana: ogroman vodeni izljev dotaknuo je obalu, izazvavši visoke valove. To je uznemirilo klimatologe i lokalno stanovništvo, jer su tornada ranije opažana ovdje samo na otvorenom moru.
Italija
17. januara na talijansku regiju Sicilija obrušila se moćna oluja.
Obilne kiše, poplave i olujni vjetar koji je dostizao brzinu od 80 km/h izazvali su razaranja na Eolskim otocima, uključujući Lipari i Vulcano.
U općinama Palagonia i Riposto poplavljeni putevi postali su zamke za vozače.
Pokrajinu Sirakuza potresao je rijedak događaj za ovo doba godine: ovdje se odjednom pojavilo nekoliko tornada. U gradu Augusta vihor je kidao krovove kuća, oborio drveće i prekrio ulice ruševinama.
Još jedan tornado prešao je dolinu Noto i izazvao značajnu štetu, srušivši linije dalekovoda i uzrokujući opsežne nestanke struje. Oštećena su i zdanja, staklenici i poljoprivredno zemljište.
Razorni tornado u dolini Noto, Italija
Australija
Od 15. januara na istočnu obalu Australije obrušio se niz snažnih oluja, zahvativši države Novi Južni Wales i Queensland.
U Sydneyu su udari vjetra dostizali 120 km/h, čupajući drveće, oštećujući krovove i linije dalekovoda.
Višegodišnje drvo oboreno jakim olujnim vjetrom, Sydney, Australija
Više od 200.000 domova ostalo je bez struje. Munje i pokidane žice izazvali su lokalne požare. Veliki komadi tuče veličine bejzbol lopte nanijeli su ozbiljnu štetu na automobilima i fasadama zgrada.
Na području Brisbanea zabilježena je opasna meteorološka pojava - mikroprasak sa brzinom vjetra do 80 km/h.
Oluja je odnijela život jednog čovjeka.
Brazil
Od 16. januara jake oluje pogodile su države Santa Catarina i Rio Grande do Sul u Brazilu. U gradu Florianopolisu, glavnom gradu države Santa Catarina, za dva dana palo je 351 mm padavina, što je zabilježeno na stanici Santo António de Lisboa.
Obilne kiše poplavile su puteve, ostavljajući mnoge vozače zarobljene u vodi i prisiljene da se uspinju na haube svojih automobila. Na jednoj od ulica urušio se asfalt i automobil je pao u nastali krater.
U Porto Alegreu, glavnom gradu države Rio Grande do Sul, bjesnila je oluja s kišom, gradom i vjetrovima do 102 km/h. U centru grada je za samo 20 minuta palo 20 mm kiše, što je oko 20% prosječne mjesečne količine padavina za januar.
Automobili potopljeni do krovova u velikim poplavama, Brazil
Nekoliko dana ranije, obilne kiše u državi Minas Gerais izazvale su velike poplave i klizišta. Za manje od sat vremena 12. januara palo je više od 80 mm padavina.
Najteže je pogođena općina Ipatinga, u kojoj je u klizištu poginulo 10 ljudi. Još jedan čovjek je poginuo tokom nevremena u susednoj općini.
Od 15. januara vanredno stanje proglašeno je u 63 grada u državi Minas Gerais.
Seizmička aktivnost
Naučnici upozoravaju da postoji zabrinjavajući trend nemilosrdnog eksponencijalnog rasta seizmičke aktivnosti. Posljednjih godina zemljotresi magnitude 5 su u porastu, događaju se gotovo svakodnevno, a to se već percipira kao norma. Međutim, u posljednjih 6 mjeseci na planeti su učestali zemljotresi magnitude 6 i više. A početkom 2025. ovaj trend već uzima maha. U prve tri sedmice ove godine bilo je 7 ovakvih događaja.
01. januara, prvog dana godine, u 11:48 sati po lokalnom vremenu dogodio se snažan zemljotres magnitude 6,1 u regiji South Sandwich Islands. Izvor se nalazio na dubini od 83 km.
Seizmički događaj iste snage zabilježen je sutradan, 2. januara, u 17:43 po lokalnom vremenu, u Čileu, na granici regija Tarapaca i Antofagasta. Dubina izvora — 99 km.
05. januara u 11:18 po lokalnom vremenu, El Salvador je potresao seizmički događaj magnitude 6,3. Izvor je bio u Tihom okeanu, uz obalu departmana La Paz, na dubini od 33 km.
12. januara, u 02:32 po lokalnom vremenu, u meksičkoj državi Michoacan dogodio se seizmički događaj magnitude 6,1. Dubina izvora — 86 km. Već do 19 sati tog istog dana zabilježeno je 485 zemljotresa, od kojih je najjači bio jačine 4,5.
Zemljotres magnitude 6,9 dogodio se 13. januara u 21:19 po lokalnom vremenu u moru Hyuga-Nada, kod obale japanskog ostrva Kyushu. Dubina izvora — 36 km. Magnituda je kasnije smanjena na 6,6.
21. januara u 00:17 sati po lokalnom vremenu, na jugu ostrva Tajvan, u okrugu Chiayi, dogodio se snažan i plitak zemljotres magnitude 6,4. To se osjetilo čak i u glavnom gradu Taipeiju. Seizmički događaj oštetio je infrastrukturu i pokrenuo klizišta. Najmanje 44 čovjeka su povrijeđena.
Uništenje stambene zgrade uzrokovano zemljotresom M6.4, ostrvo. Tajvan
07. januara, u 09:05 po lokalnom vremenu, Tibetski autonomni region Kine potresao je snažan zemljotres jačine 6,8 (prema podacima američkog Geološkog zavoda (USGS) — M7.1). Epicentar zemljotresa bio je u selu Tsogua u brdskom okrugu Dingri. Dubina izvora — 10 km.
Nakon glavnog udara zabilježeno je više od 600 naknadnih zemljotresa magnitude do 4,4.
Cesta uništena u zemljotresu M6.8, Tibetski autonomni region, Kina
Zemljotresi su razrušili desetine sela i više od 3.600 domova. Posebno je teško pogođeno selo Guzhun, gdje su sve kuće uništene. Spasioci sa psima i radarom danonoćno su tražili ljude među ruševinama. Šanse za preživljavanje su se smanjivale svakim satom, kako je temperatura padala ispod -10°C noću. U nesreći je poginulo 126 ljudi, a 188 je povrijeđeno. Hiljade ljudi ostalo je bez domova u teškim zimskim uslovima.
Bio je to jedan od najjačih zemljotresa koji je pogodio regiju u posljednjih nekoliko decenija.
Uništena stambena zgrada nakon potresa M6.8, okrug Dingri, Tibetska autonomna regija, Kina
Dinamika klimatskih katastrofa koju posmatramo upravo potvrđuje matematički model koji je međunarodna grupa naučnika predstavila prije nekoliko godina. A nedavne prognoze koje su ovi stručnjaci dali za 2025. godinu ne obećavaju ništa utješno.
Očekuje se da će na planeti doći do povećanja intenziteta prirodnih pojava za 12-15% u odnosu na 2024. godinu, koja je već postala rekordna godina po mnogo čemu. A u nedostatku bilo kakve akcije od strane čovječanstva, nemamo razloga očekivati da će se ovaj trend usporiti ili smanjiti.
Nažalost, dosadašnja upozorenja naučnika o tome kako će se kataklizme povećati i da se stanovništvo treba pripremiti za to nisu uvažene, a mnogi ljudi su stradali. Pravovremeni odgovor na ova upozorenja mogao je spriječiti tragediju uzrokovanu nespremnošću čovječanstva da čuje istinu.
Danas su objavljene konkretne prognoze klimatskih prijetnji kako za pojedine zemlje tako i za planetu u cjelini. Daju se i prijedlozi i rješenja kako se suprotstaviti ovim izazovima. Ali hoće li čovječanstvo ovaj put poslušati? Pitanje ostaje otvoreno...
Ostavite komentar