Logo Creative Society KREATIVNO
DRUŠTVO

Kratak pregled foruma „Globalna kriza. Mi smo ljudi. Želimo živjeti"

18. lipnja 2022.
Komentari

„Globalna kriza. Mi smo ljudi. Želimo živjeti." U kratkom i jednostavnom naslovu sadržana je nevjerojatna količina značenja. Što nas sprječava da živimo u blagostanju? Zašto se u našem svijetu rasplamsava globalna kriza? Iskreno i bez pretjerivanja, u 11 sati prijenosa, ljudi iz cijelog svijeta odgovarali su na ova pitanja. Znanstvenici, istraživači, novinari, usko specijalizirani stručnjaci, ekonomisti, liječnici, obični ljudi — volonteri. Nisu se bojali reći istinu cijelom čovječanstvu.

Šokantne informacije o stvarnom stanju stvari na planetu mogu čak i skeptike natjerati na razmišljanje o nadolazećoj budućnosti.

Ratovi u svijetu ne jenjavaju. Na oružje se troše bilijuni dolara, a za liječenje se mora prikupljati novac objavama na društvenim mrežama...

Kako to da neizlječive bolesti još uvijek postoje? Uz ovu razinu tehnologije koja može lansirati satelite u svemir i letjeti na Mars, kako to da znanost ne može pronaći učinkovit lijek za rak i druge bolesti?

Zašto neki ljudi žive u izobilju i raspolažu svježim namirnicama dok milijuni ljudi svake godine umiru od gladi?

Je li normalno trošiti oko 20 000 litara čiste vode za proizvodnju jednog para traperica kada su milijuni ljudi prisiljeni piti vodu kontaminiranu fekalijama?

Popis ovih pitanja može se nastaviti još dugo. Sigurni smo da tome imate i sami što god za dodati.

Ti globalni problemi nisu ni blizu rješavanja, iako desetljećima diljem svijeta djeluju međunarodne mirovne i humanitarne organizacije koje raspolažu milijardama dolara. Jesu li oni uistinu iznimno teško rješivi za cijelu svjetsku zajednicu ili jednostavno ne postoji cilj da se okonča patnja ljudi?

Istina da se obični ljudi iz različitih zemalja mogu ujediniti, surađivati ​​i promijeniti situaciju, a da nisu oligarsi, političari i dužnosnici, razbija šablonu.

Sve te teme pokrenute su na forumu „Globalna kriza. Mi smo ljudi. Želimo živjeti” 07. svibnja 2022. godine, opseg kojega je impresivan: forum je obuhvatio sudionike i slušatelje iz 180 zemalja svijeta, uz simultani prijevod na više od 100 jezika!

Ono što je sve ove ljude ujedinilo bilo je shvaćanje koliko je situacija kritična za čovječanstvo, naš planet i potreba da se djeluje što prije.

Glavna prijetnja

Klimatske promjene su objektivne, očigledne i stvarne. Kada stihija uništi čitave gradove u nekoliko minuta, nije ju lako zanemariti.

Nekoliko primjera činjenice da kataklizme brzo rastu, i da je klima nemilosrdna:

  • Rekordne poplave u Brazilu (prosinac 2021.— svibanj 2022. godine). U samo 4 mjeseca ove godine sjeveroistočni Brazil već je zabilježio više padalina nego što se očekuje u cijeloj godini! U prosincu je u državi Bahia pala mjesečne količina padaline u samo dva dana. Kao rezultat: 2 brane su srušene. Poplavljeno je 67 gradova.
  • Nekoliko dana jake kiše izazvalo je niz bujičnih poplava u Maleziji (prosinac 2021. godine).

  • Erupcija vulkana Semeru u Indoneziji (prosinac 2021. godine). Za stanovnike otoka Java to je bilo smrtonosno iznenađenje. Nitko nije obavijestio ljude o prijetećoj opasnosti. Pod pepelom i stvrdnutom lavom zatrpano je 11 sela u nekoliko sati.

  • Supertajfun Rai na Filipinima (prosinac 2021. godine). Stručnjaci su upozorili na tajfun 2.— 3. kategorije, no u blizini otoka oluja se naglo pojačala do pete (maksimalne) kategorije. Ljudi nisu bili spremni na stihiju takve snage.

  • Anomalni tornado u Kentuckyju, SAD (prosinac 2021. godine). Tornado je prešao gotovo 400 km. Za državu Kentucky to je bio najrazorniji tornado u povijesti. Prosinac nije tipičan mjesec za tornado, pogotovo tolikih razmjera. No 2021. godine broj prosinačkih tornada oborio je sve rekorde, broj je bio 8 puta veći od prosjeka. Ožujak 2022. godine nastavio je zastrašujuću statistiku po broju tornada u Sjedinjenim Državama. Ovaj mjesec zabilježeno je 226 tornada i to je apsolutni rekord od početka praćenja istih.

  • Oluje u Europi (veljača 2022. godine). Broj oluja u Europi raste pred našim očima: u posljednjih godinu i pol dana stanovnike europskih zemalja pogodile su 33 oluje. To odgovara broju oluja u 9 godina od 2010. do 2018. godine.

U proteklih 10 godina šteta od klimatskih katastrofa iznosila je 2.811.000.000.000 dolara, a broj izbjeglica se udvostručio. U 2020. godini ta brojka je bila 82.400.000 ljudi!

Izbjeglice i trgovina ljudima

Izbjeglički kampovi izvor su službenih i neslužbenih prihoda za one koji rade u samim kampovima i u međunarodnim organizacijama. A u potrošačkom formatu društva taj se monstruozni posao ne može zaustaviti. Jer postoji nepresušna potražnja, a u to su uključene i državne agencije.

Iz govora Muhannada Abdulkadera, glavnog kirurga i zamjenika glavnog direktora za odnose i partnerstva IDA-Turske udruge nezavisnih liječnika:

„Izbjeglice i interno raseljene osobe... Potrebno im je sklonište, potrebna im je hrana, potrebna im je medicinska skrb. Treba im puno toga. Ali ne, „mi" (organizacije) nemamo interesa za ovo. Humanitarni rad je sada ispolitiziran. Doslovno."

Do sada su ljudi generacijama živjeli u izbjegličkim kampovima i nisu uspjeli pobjeći od užasa koji opisuje izbjeglica iz Bangladeša:

„Da, sada se čini da je prošlo više od 30 godina. Tijekom ovih 30 godina nismo mogli živjeti kao ljudi. Ne postoji mjesto na ovom svijetu gdje možemo živjeti u sigurnosti.

Pokazalo se da je naš život u ovom izbjegličkom kampu još strašniji od života zatvorenika. Kad ljude zatvore, dodjeljuje im se odvjetnik kako bi mogli izbjeći kaznu. Ali mi ovdje živimo kao zatvorenici više od 30 godina, a za nas nema niti jednog odvjetnika na cijelom svijetu…”

Smješteni u najteže uvjete, ljudi lišeni prava, smještaja, sredstava za život, postaju laka meta za iskorištavanje u „prljavim" poslovima.

Crno tržište donosi višemilijunski profit, temeljen na ljudskoj nesreći. Danas trgovina ljudima, trgovina organima nije „urbana legenda“, danas je čovjek roba.

Zamisli samo, ti si roba!

Na ovakvu situaciju više ne možemo zatvarati oči, sigurna je Weza Solange, TV voditeljica, producentica, osnivačica WS Consultinga iz Južne Afrike:

„Kriza trgovine ljudima je svakim danom sve gora. Čini se da vlasti ništa ne poduzimaju po tom pitanju. Otvoriš novine, upališ vijesti, ali ne čuješ da tisuće ljudi netragom nestane svaki dan. Trgovina ljudima je još jedan način da se obezvrijede ljudski životi. Moramo prestati biti ravnodušni i otvoriti oči. U većini slučajeva, jedini razlog zašto zlo cvjeta jest što nitko tko je na strani dobra ne pokušava ništa učiniti. Ako ne želimo živjeti u društvu u kojem vlada strah, trebamo se udružiti i krenuti u promjene!”

Jedinstvena služba spašavanja

Koliko se anomalnih pojava mora dogoditi da bi se ljudi zamislili? Klima briše sve s lica Zemlje, ne praveći razliku između bogatih i siromašnih. Ali danas su ljudi već suočeni s činjenicom da spasilačke službe nisu u mogućnosti pružiti pravovremenu pomoć svim žrtvama kataklizmi. Sudionici projekta Kreativno društvo obratili su se stručnjacima diljem svijeta kako bi saznali je li naše društvo spremno za prirodne katastrofe.

Pancho Ramirez, spasilac, Filipini: „Svi smo mi mete i žrtve. To je današnja stvarnost. Ne možete reći ne, to neće utjecati na mene jer sam bogat." Tajfun ne bira put kojim će ići i ne obilazi kuće milijunaša. Svaku prirodnu katastrofu treba proučiti kako bi se razumjela snaga njezinih mogućih posljedica.”

Danas polovica zemalja nema niti sustave ranog upozoravanja na opasnosti. I sustavi predviđanja su dokazali svoj neuspjeh.

U potrošačkom društvu rascjepkanost i birokratske procedure ne dopuštaju učinkovito spašavanje života ljudi.

Mora postojati jedinstvena, globalna spasilačka služba sposobna vrlo brzo reagirati, koja će omogućiti kompetentno koordiniranje stručnjaka i pravovremeno usmjeravanje potrebne opreme kako bi se spasile milijarde života! Uključujući i tvoj!

Ekonomska vrijednost svijeta

Na međunarodnom online forumu „Globalna kriza. Mi smo ljudi. Želimo živjeti”, iznesena je šokantna brojka, preuzeta iz izvještaja Instituta za ekonomiju i mir pod nazivom „Ekonomska vijednost svijeta 2021.”, o trošenju novca na našem planetu:

„Potrošačko društvo u kojem sada živimo košta nas više od 14 bilijuna dolara godišnje, usmjerenih izravno na sukobe.”

To uključuje ratove i terorizam, ropstvo, troškove gospodarskog kriminala, obiteljsko nasilje, obavještajne troškove, troškove pokretanja i oporavka, te posljedica nasilja protiv čovječanstva.

Koliko je to 14 bilijuna dolara? Ako složite jedan bilijun u novčanicama od 100 dolara jednu na drugu, dobit ćete hrpu visoku 1015 kilometara. To je dva i pol puta više od visine orbite Međunarodne svemirske postaje. Ovo je nevjerojatno ogroman novac koji se troši na međusobno ubijanje, na nešto što nikome ne treba. Jesmo li ludi? Sanjamo li o takvom životu i želimo li živjeti u takvom svijetu?

Kriza vode

Na vidiku je velika kriza vode, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije. Danas svaki treći stanovnik planeta nema pristup svježoj pitkoj vodi. Svake dvije minute jedno dijete umre od bolesti povezane s kontaminiranom vodom, dvije milijarde ljudi u svijetu koristi izvore kontaminirane fekalijama. A do 2025. godine polovica svjetskog stanovništva živjet će u područjima s nestašicom vode.

Međutim, čovječanstvo već ima sve inovativne tehnologije koje mogu svakome osigurati pitku vodu. Ali u sadašnjem potrošačkom formatu društva, bilijuni dolara troše se na ubijanje ljudi. Preskupo je stvoriti ugodan život za sve?!

Glad

Suvremeni svijet je teatar apsurda. Svake večeri 811 milijuna ljudi odlazi na spavanje gladno, a već je 38 zemalja svijeta na rubu gladi. No, dok s jedne strane planete ljudi svakodnevno umiru od gladi, na tisuće njih, s druge strane, više od 2,5 milijuna tona hrane jednostavno baci svaki dan, prije nego što ona uopće stigne na police trgovina.

Kada bismo ovu hranu podijelili onima koji su pothranjeni, svaki čovjek u potrebi dobio bi 3,5 kilograma hrane dnevno!

U potrošačkom društvu, glad je izgledna za svakoga. U Kreativnom društvu niti jedan čovjek niti u jednoj zemlji na svijetu neće otići u krevet gladan.

Kreativno društvo je naš jedini izlaz

Može se činiti da iz cijelog ovog apsurda nema izlaza. Ali ako postoji problem, onda ga se mora riješiti, a ne zanemariti. A glavni problem danas je potrošački format društva.

Dok još imamo vremena, potrebno je svaku minutu iskoristiti da svijet učinimo boljim, a u principu ga i spasimo.

Zapravo, forum nije samo istina koja je odjeknula cijelim svijetom, nego i pružena ruka pomoći svakom čovjeku. Izrečeno je kako možemo riješiti sve postojeće probleme čovječanstva. A to rješenje je Kreativno društvo.

Kreativno društvo nije samo jedini spas i šansa za opstanak, ono je korisno za svakoga i otvara velike izglede cijelom čovječanstvu. Ali za to je nužno sudjelovanje svakoga od nas. Vrijeme je da pogledate forum i počnete djelovati u stvaranju sigurne i sretne budućnosti.

„Zapamtite da je svaki dan neaktivnosti u potrošačkom formatu propuštena prilika i uništeni životi. A svaki dan aktivnog informiranja o Kreativnom društvu prilika je za spašavanje ljudskih života i opstanak cijelog čovječanstva. Stoga su sada više nego ikad važni izbor, istina i djelovanje svakog čovjeka”, iz Žaninog obraćanja na forumu „Globalna krizi. Mi smo ljudi. Želimo živjeti."


Ostavite komentar